Arhiva

Okrugli sto povodom održavanja javne rasprave o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje Crne Gore i Nacrta Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu juče je izazvao veliko interesovanje Kotorana. Kako se čulo u prepunoj sali kina "Boka" cilj donošenja plana je usklađivanje razvojnih interesa na lokalnom nivou sa strateškim razvojem države, a time i adekvatna iskorišćenost građevinskog zemljišta. "Ukoliko nemamo razvijenu infrastrukturu i naš pojedinačni interes biće ugrožen" – upozorili su obrađivači plana. "Nacrt plana Vlada je usvojila u decembru, javna rasprava koja je otvorena 26. januara potrajaće mjesec dana, a planirano je sedam okruglih stolova na primorju i u Podgorici kako bismo stručnu i laičku javnost upoznali sa ovim dokumentom" – kazao je Nikola Petrović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.{gallery}javnaobala{/gallery}

Obrađivač plana je konzorcijum koji čine Republički zavod za urbanizam i projektovanje ad Podgorica, " Horwath i Horwath Consulting" doo - Zagreb i "MonteCEP" Kotor.Početne nedoumice odnosile su se na Studiju zaštite kulturnih dobara za obalno područje. Naime, prisutni su se interesovali da li je izrada Studije preduslov za organizovanje javne rasprave. Predstavnici Ministarstva kažu da se pomenuta Studija radi kako bi Nacrt plana bio kvalitetniji te da nije preduslov za organizovanje okruglih stolova. "Ovaj prostorni plan se radi u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, a rezultati Nacrta plana biće u saglasnosti sa pomenutom Studijom" – kazao je Petrović.
"Prostorni razvoj obalnog područja Crne Gore je veoma značajan za ukupan uravnoteženi prostorni razvoj i integraciju crnogorskog prostora, a plan ističe potrebu rješavanja brojnih razvojnih i ekoloških problema primorskog regiona da bi se postigao skladan razvoj urbanih centara, intenzivniji razvoj ruralnih prostora i njihova zaštita od degradacije te obezbijedio kvalitet voda i očuvanje životne sredine" – kazala je glavna planerka Svetlana Jovanović. Ona je navela da se posebno ističe potreba zaštite ekoloških koridora duž primorskih planina i njihova veza sa obalom te sprječavanje kontinuirane linearne izgradnje duž obale.
"Namjera je da se planom pokaže kako kvalitetno realizovati proces gradnje i urbanizacije. Nije pohvalno to što se puno planiralo, a izgradilo malo. Cilj je zapravo da se isplanirano izgradi, a sada je situacija potpuno drugačija. Zbog toga je neophodna hitna reakcija sa nivoa države i podrška lokalnih samouprava. Moramo dovesti izgrađenost na veći nivo, a pojam izgrađenosti je odnos između planiranog građevinskog prostora i onoga što je na istom izgrađeno" – kazala je Jovanović. Ona je dodala i da sve opštine imaju problem sa nelegalno izgrađenim objektima. "Plan ne može riješiti ovaj problem ali možemo tražiti da se evidentiraju zone nelegalne gradnje" – navodi ona.
Posebno je važan kvalitetno izgrađen infrastrukturni sistem, a prilikom gradnje je, kaže Jovanović, neophodno uzeti u obzir i seizmički rizik na koji vrlo često zaboravljamo. "Kazaću da do 2004. godine u Crnoj Gori nije bila izgrađena ni jedna sanitarna deponija. Na ovom polju se dešavaju određeni pomaci ali moramo raditi više. Radi se o turističkoj regiji, a napajanje potrošača električnom energijom takođe nije pouzdano. Ovaj problem bi mogao biti riješen izgradnjom trafostanice u Lastvi te planiranom izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih trafostanica. Takođe, da smo razmišljali o rizicima od zemljotresa danas gradovi ne bi bili preizgrađeni" – rekla je između ostalog Jovanović. Ona ističe da je veoma važno sačuvati plaže. " Izgradnja u užem obalnom pojasu je 13, 8 odsto i činjenica je da postoji direktan pritisak na ovu zonu. Potrebno je sanirati ugrožena područja i očuvati prirodnost plaža" – navodi Jovanović. Ističe da su neophodne konkretne aktivnosti kako bi se situacija popravila, a naglašava i da se pojedine greške ne mogu ispraviti. " Neophodno je smanjenje planiranog građevinskog prostora, povećanje njegove iskorišćenosti, unaprjeđenje stanja životne sredine, regulacija i kontrola gradnje uz more kao i razvoj ruralnih područja" – pojašnjava Jovanović.
Pitanja građana koja će po procedurui biti proslijeđena i pismenim putem, a na koja će Kotoranima biti odgovoreno na isti način bila su brojna. Interesovali su se za pravnu sigurnost nakon prenamjene određenih površina, pojedine vojne lokacije koje, kako navodi jedan od naših sugrađana, nisu preporučene za prenamjenu u turističke svrhe iako je planom to predviđeno, zatim zaštitu onih koji se bave marikulturom od potencijalnih investicija u obalnoj zoni, a bilo je riječi i o načinu iskorišćenosti poljoprivrednog zemljišta te o decentralizaciji.
Okruglom stolu koji je otvorila opštinska sekretarka za urbanizam Slavica Vojinović, prisustvovali su i generalna direktorka Direktorata za uređenje prostora u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Dragana Čenić, Zoran Horvat iz zagrebačke firme "Horwath i Horwath Consulting" i Saša Karojović iz "Montecepa".
Nacrt planskog dokumenta i Nacrt Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu dostupni su javnosti tokom cijelog trajanja javne rasprave (do 26. februara) u Ministarstvu održivog razvoja i turizma u Podgorici kao i u sekretarijatima za urbanizam lokalnih samouprava primorskih opština svakog radnog dana od 11 do 13 sati. Pomenuta dokumenta zainteresovani mogu pogledati i na sajtovima Opštine Kotor i Ministarstva održivog razvoja i turizma.