Arhiva

Centralna javna rasprava povodom Nacrta opštinskog plana za zaštitu i spašavanje od požara održana je juče u palati Bizanti pred svega nekoliko zainteresovani građana. Skup je otvorio potpredsjednik Opštine Kotor Branko Nedović. Kako se čulo, Nacrt je rađen u skladu sa metodologijom Ministarstva unutrašnjih poslova odnosno Direktorata za vanredne situacije i civilnu bezbjednost, a na osnovu Nacionalne strategije za zaštitu i spašavanje od požara i drugih hazarda.

„Plan je podijeljen na opšti i na posebni dio u okviru kojeg smo analizirali hazarde, govorili o mogućim nastancima požara te o procjeni ugroženosti dok smo područje opštine podijeli u šest požarnih sektora" – kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić. On je naveo da će svaki požarni sektor biti predstavljen kartama koje su u izradi. „Njima će u slučaju kriznih situacija rukovoditi Opštinski ili Nacionalni tim za vanredne situacije" – rekao je Mandić i dodao da su u izradi plana imali veliku pomoć od kolega iz peraškog Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Bogoljub Brezić". On je istakao da je sistem zaštite i spašavanja veoma skup. „Vrijednost kompletne opreme koju je neophodno nabaviti da bi se građani osjećali sigurno i bezbjedno je milionska" – kaže Mandić.
„Kako reagovati u slučaju požara u Starom gradu?" – pitala je predsjednica Mjesne zajednice Stari grad Dragana Knežević. Prema njenim riječima, poslije zemljotresa iz 1979. godine sve sanirane zgrade su imale ugrađene manige i hidrante, a sada ih, kako navodi, nema. „Ni jedno vatrogasno vozilo ne može ući u grad, pa ljudi sami gase u slučaju požara. Da li se i na koji način može obezbijediti kvalitetna protivpožarna zaštita" - pita se Knežević. Prema riječima Mandića, na skoro svakoj pijaci u Starom gradu postoje jedan ili dva podzemna hidranta jer su nadzemni u Kotoru bili zabranjeni. „Nikada se prilikom intervencija u potpunosti ne oslanjamo na hidrantsku mrežu, pa se uporedo uvijek krene cijevnom prugom sa vozila kako se ne bi dogodilo da nam nedostaju pritisak ili voda. Ukoliko bi se dogodio požar većih razmjera, sva voda iz kotorske opštine bi bila preusmjerena na Stari grad. Ono što treba reći je da uvijek dva vatrogasna vozila sa adekvatnom opremom mogu ući u Stari grad" – kaže Mandić.

On dodaje da je pedeset odsto podzemnih hidranata urađeno van propisanog standarda. „Pokušali smo nešto uraditi po tom pitanju ali nismo uspjeli. Planiramo da obavimo kontrolu pomenutih hidranata i izmjerimo pritisak na svakom od njih. Imamo mapu podzemnih hidranata tako da kolege u dežurnoj službi koje prime dojavu o požaru - u svakom trenutku znaju gdje je najbliži podzemni hidrant. Specijalno vozilo koje bi gašenje požara učinilo efikasnijim košta oko 130 hiljada eura. Sredstva za ovu namjenu nam nisu odobrena, ali se nadam da će biti sljedeće godine. Objekti u Starom gradu su građeni tako da je zid jedne zgrade noseći zid druge, pa je opasnost od blokovskog širenja požara u kriznim situacijama evidenta" – kaže Mandić.
Pozivajući se na Zakon o etažnoj svojini, on je govoreći o protivpožarnom sistemu u stambenim zgradama naveo da odluku mora donijeti Skupština stanara, ali i istakao da se zbog godina starosti i kamenca koji nagriza gumu - hidranti u zgradama moraju mijenjati nakon izvjesnog vremena.
„Postoji zakonska obaveza formiranja skupština stanara u objektima u kojima žive više od dvije porodice, ali je nažalost na području naše opštine ova obaveza ispunjena samo u 5 do 10 odsto slučajeva. Njihova je ingerencija i briga o protivpožarnoj zaštiti. Sekretarijat za opšte poslove će pokušati da nađe način i stanare podstakne kako bi što prije formirali pomenuto tijelo, a ukoliko ne uspijemo sami ćemo formirati skupštine stanara" – kaže potpredsjednik Opštine Branko Nedović.
Krsto Žmukić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Bogoljub Brezić" navodi da je plan urađen stručno i profesionalno. On je govoreći o situaciji na području naše opštine kazao da je potez od Ljute do Veriga veoma loše pokriven hidrantskom mrežom. Kod objekata u Risnu i Perastu, izuzev zgrade Muzeja, situacija je katastrofalna po ovom pitanju. „Neophodno je da se na području Morinja i Risna ugradi bar po jedan hidrant" – kaže Žmukić.
Šumski požari su se, navodi on, u posljednjih nešto više od mjesec dana u četiri navrata dogodili na području Krivošija. „Nakon trideset godina koliko se bavim vatrogastvom prvi put mi se dogodilo da gasim vatru na temperaturi od dvanaest stepeni ispod nule. Prije nekolike večeri na Krivošijama zbog magle nismo imali dobar vidik prilikom gašenja. Klimatske promjene utiču na ove prilike, a veoma često je razlog izbijanja požara i ljudski faktor" – rekao je Žmukić. Prema njegovim riječima, Opština Kotor ima veliko razumijevanje za vatrogasne službe i jedina je u Crnoj Gori koja u potpunosti finansira ove službe.
Na pitanje jednog od naših sugrađana koji je prisustvovao javnoj raspravi – kako reagovati u situacijama kada se dogodi požar na plovnim objektima ili jahtama koje su vezane za obalu, Mandić kaže da je u pitanju ingerencija kotorske Luke AD te da je ovo preduzeće izradilo plan u okviru kojeg su istaknute mjere za intervenciju u takvim slučajevima. „Uprava pomorske sigurnosti iz Bara obavlja kontrolu na moru i intervencije na moru, a ono što uporno pričam jeste da takav vid zaštite ne postoji u Boki Kotorskoj. Znate da je recimo u novskom zalivu svojevremeno došlo do požara na jahti, pa se čekalo da jahta izgori gotovo do kraja kako bi požar bio ugašen. Kakva je to poruka nautičkim turistima – o tome neka brinu nadležni. Mi sigurno nećemo dopustiti da se u Kotoru dogodi isto. Nemamo sredstvo za gašenje požara na moru, ali uvijek možemo reagovati u saradnji sa Lukom Kotor i drugima koji imaju barke, pumpe i brodice. Formirali smo ronilačku službu koja ima najsavremeniju opremu i imali nekoliko intervencija. Nadam se da ćemo uskoro napraviti dogovor sa Lukom Kotor koji se odnosi na protivpožarno obezbjeđenje Luke i marinskog dijela u kojem se vežu jahte i brodovi" – kaže Mandić.
„Prisustvo materije koja se lako može zapaliti ili eksplodirati, tehnička neispravnost uređaja, instalacija i ostalog, nepoštovanje tehnoloških normi i postupaka te nesmotreno korišćenje otvorene vatre predstavljaju rizik od požara" – stoji u Nacrtu opštinskog plana za zaštitu i spašavanje od požara. Ističe se da izrazito sušno vrijeme pogoduje nastanku šumskih požara. „Zbog vjetra i nepristupačnosti terena požari često zahvataju velike površine, traju i po više dana i u tim uslovima je gašenje otežano. Vrsta požara zavisi od niza specifičnosti, kao što su osobine drvne mase šumskih kompleksa, karakteristike tehnoloških procesa u industrijskim i drugim privrednim objektima, prisustvo zapaljivih i opasnih materija, vrste poslovno-stambenih kompleksa, javnih objekata, energetskih i drugih objekata.
Poznavanje fizičko–hemijskih osobina plinova, opasnih i eksplozivnih materija, repromaterijala i gotovih proizvoda koji predstavljaju stalnu opasnost, a koji se koriste u procesu proizvodnje, pruža realne mogućnosti da se te opasnosti po ljudske živote i materijalna dobra u cijelosti otklone ili svedu na minimum" – piše u dokumentu.
Kako stoji u Nacrtu, analize šumskih požara na području Opštine Kotor pokazuju da ih je najčešće prouzrokovao ljudski faktor - zbog nehata i nepažnje ali i zbog izostajanja odgovarajućih mjera zaštite.