Arhiva

Studija HIA će nam uskoro dati jasan odgovor da li bi izgradnja zaobilaznice ugrozila kulturno nasljeđe Kotora, u Lipcima očekujemo da prostor po nalogu suda u prvobitno stanje vrati onaj ko je devastaciju napravio, izgradnju luksuznog naselja u Kostanjici van dozvoljene kvadrature tolerisala je državna građevinska inspekcija, a uz otklanjanje nedoumica podržavamo proglašenje Vrmca parkom prirode – akcenti su onoga što je u jučerašnjoj emisiji „032" saopštio Nenad Vukadinović, sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Razgovor je vodila Jelena Vukasović, a prenosimo vam niz odgovora o aktuelnim temama.
U toku je javna rasprava o Nacrtu Programa zaštite i očuvanja područja Kotora, a centralna rasprava će biti održana već 15.januara. Što novo donosi ovogodišnji Program?
Obnova crkve Sv. Franja za potrebe biblioteke, po nama i po meni, najvažnije je što mi u ovoj godini podržavamo i projekat za koji opredjeljujemo značajna sredstva. Prije sedam godina Kotorska biskupija je započela aktivnosti na obnovi crkve Sv. Franja u svrhu zbrinjavanja bibliotečkog fonda Biskupije, a riječ je o crkvi koja je pripadala kompleksu franjevačkog samostana sagrađenog u drugoj polovini sedamnestog vijeka. Obnova je u interesu grada i države jer biblioteka Kotorske biskupije posjeduje oko trideset hiljada tomova i pokriva period koji obuhvata šesnaesti, sedamnaesti, osamnaesti vijek. Kao i određeni broj enciklopedija iz svih područja nauke, stručne literature i ostale knjige raznovrsne tematike. Nakon što je Biskupija završila sve potrebne pripreme, 1.septembra 2014. godine započeti su radovi na obnovi crkve prema konzervatorskim uslovima. Predviđeni iznos potrebnih sredstava za obnovu crkve i uređenje biblioteke iznosi ukupno oko 450.000 eura. Prva faza građevinskih radova je završena i za istu je bilo potrebno oko 280.000 eura. Slijedi ta druga faza gdje smo mi računali da je tu pomoć Opštine Kotor neophodna. Radi se o gradnji opreme i instaliranju termo tehnike, a iznos potreban za ovu fazu radova je 88.000 eura. Taj je iznos za ovaj projekat kandidovao Sekretarijat. 

Po nama prioritet je i izgradnja aneksa Muzeja grada Perasta za koju izdavajamo najveća sredstva u 2016.godini. To je taj drugi projekat koji smo mi prepoznali ko značajan za grad i za državu. U okviru opštinske javne ustanove Muzeji Kotor djeluje Muzej grada Perasta i uz njega se nalazi taj neiskorišteni prostor. Peraštani to dobro znaju jer i u starim austrougarskim kartama tu je bio ucrtan objekat. Prilikom usvajanja UP Perasta došlo je do greške i aneks nije bio ucrtan.Za njegovu izgradnju potrebno je oko 120.000 eura i mi smo programom opredijelili sredstava u tu namjenu.
U opisu poslova Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine na prvom mjestu stoji „obezbjeđivanje uslova, kriterijuma i mjera za opstanak Kotora na listi svjetske kulturne baštine". Pa kako se držimo na toj listi UNESCO, kao područje koje baštini univerzalne vrijednosti čovječanstva, koliko je teško izboriti opstanak? Pitam vas zbog upozorenja koja su nam stigla da bismo mogli biti brisani sa liste ako nastavimo da narušavamo prirodni ambijent i kulturnu baštinu, a jasno nam je svima uz to da pretjerana urbanizacija i betonizacija možda koristi donose investitorima, ali teško građanima i ovom društvu.
U opisu rada Sekreterijata jeste istaknuta, kao jedan od bitnih segmenata, saradnja sa UNESCO i očuvanje statusa grada na listi svjetske prirodne i kuturne baštine. Po meni, to je prvi prioritet Opštine Kotor. Mi nemamo informacija da postoji realna opasnost da Kotor izgubi status grada pod zaštitom UNESCO.
Pitam vas jer je UNESCO protiv izgradnje saobraćajnica koje su planirane i preporučuje morske puteve. Znamo kakav je njihov stav po pitanju zaobilaznice, a lično sam čitala njihovo upozorenje zbog gradnje puta koji od Lipaca vodi ka Nikšiću. Rečeno je da je to ožiljak Boke.
Ta saobraćajnica zaista jeste ožiljak na tijelu Boke i narušava vizuelni izgled. Bila je predviđena i saobraćajnica na potezu iznad postojećeg puta Muo-Prčanj-Stoliv. Kod zaobilaznice potrebno je definisati studiju vizuelnog uticaja i da li će ona imati negativnog uticaja na kulturnu baštinu, gdje je tačka izlaza tog puta. Po meni nije realna priča da će se raditi ovaj put Muo-Prčanj-Stoliv, nije mi uopšte pojmiva priča niti iko razmišlja da se radi most na Verigama. Opština Kotor je donijela odluku da se uradi studija saobraćaja, pa očekujemo da će i veliki saobraćajni problemi biti prevaziđeni.
Vidjeli smo kako bahatost i zloupotrebe mijenjaju geografiju Boke u Lipcima, recimo. Znamo da se Opština protivila i kako je sud odlučio, ali zar nametnuta i nelegalna promjena prostora u Lipcima mora biti trajna? Da li se na nekom nivou vlasti, po vašim saznanjima, razgovaralo o intervenciji vraćanja u prvobitno stanje koliko je moguće?
Niko normalan ne bi bio za to da u Lipcima ostane stanje kakvo je sada. Sud je naložio da vraćanje u provobitno stanje tog prostora mora biti obaveza onog ko je devastaciju napravio. Negdje će to morati Opština da traži, tražićemo pomoć države i Morskog dobra.
Kostanjica je takođe dio naše opštine, a nakon što je tamo maltene očas posla niklo luksuzno naselje, zauvijek se promijenio pogled na zaliv i posebno Gospu od škrpjela, peraške otoke uopšte. Sad se u Boka gardensu prodaju stanovi po cijeni od preko 250.000 eura, a novac ide u džep vlasnika. Da li ste tražili od Sekretarijata za urbanizam pojašnjenja, da li je rađena studija uticaja na pejzaž?
Početak izgradnje tog naselja bio je prije nego što sam ja došao na ovo mjesto. Međutim, znam i da su bivša gradonačelnica, poslanici i drugi više puta potencirali to pitanje, tražila se odgovornost, a mislim da su bile podnijete i krivične prijave. Ja sam siguran da je Sekretarijat za urbanizam dao sve dozvole po zakonu, ali dešava se da dozvolite gradnju na 200 kvadrata, a neko sagradi na 500, pa poslije ne reaguje ni građevinska inspekcija. Zašto se nije reagovalo na vrijeme ja ne znam. Sada možemo samo da pokušamo da ublažimo negativni uticaj koji naselje ima na vizuru pogotovo otoka sa peraške strane. Tri ili četiri su inspekcije za zaštitu prostora za cijelo primorje i tako je nemoguće ostvariti kontrolu.
Divlja gradnja devastira zaliv. Kuće niču svuda, van granica naselja. Gube se granice tačnije, a naselja spajaju, pa je sve manje prostora (posebno u prvoj liniji do mora) koji je i danas u kamenjaru i šipcima a bez betona. Što nas je dotle dovelo? Znate kako se kaže da smo zemlju dobili na korišćenje od predaka a pozajmili od potomaka. Zar novac od komunalija i poreza koje ubira Opština više vrijedi od trajnih promjena u zalivu?
Promjena u prostoru je moguća, dobrodošla i poželjna ako vodi većem dobru, to su nam istakli domaćini pri jednoj posjeti Provansi. Takav stav se kod njih pokazao kao dobar ali mi ovdje imamo obrnuti slučaj. Ne da izmjene u pejzažu vode boljem nego su upropastile prostor. Dobru investitora sigurno vode.
Kako se odvija saradnja Opštine i Uprave za zaštitu kulturnih dobara budući da znamo za brojne probleme?
Odnos Opštine i Uprave za zaštitu kulturnih dobara je višeslojan. Moja iskustva u Sekretarijatu govore da smo uvijek ublažavanjem stavova prevazilazili razlike u mišljenju. Nikada nismo imali problema u saradnji. Tamo rade Kotorani i lično se znamo, razgovarali smo o brojnim pitanjima. Što je ono što sam ja Upravi zamjerao? Ako postoji prostor gdje traže apsolutnu zaštitu, oni moraju da to obrazlože. Za druge prostore moraju da daju smjernice jer su najstručniji i najpozvaniji. Znači ovdje može ali može to i to, najgore je kad prostoru ne date nikakvu namjenu.
U Opštini Tivat marta 2015. održan je sastanak predstavnika opština Tivat i Kotor u cilju dogovora oko zajedničkih aktivnosti povodom proglašenja brda Vrmac regionalnim parkom prirode. Kroz projekat Baština-pokretač razvoja urađeno je i pet stručnih studija o Vrmcu, a u martu 2015. najavljena je i zajednička prezentacija tih studija u Kotoru do čega nije došlo. Predstavnici Opštine Kotor su izrazili zadovoljstvo predstavljenim studijama i rezultatima projekta, kao i spremnost da se u narednom periodu zajednički pristupi aktivnostima u cilju proglašenja Vrmca regionalnim parkom prirode. Kada možemo očekivati predstavljanje studija o Vrmcu u Kotoru i kakav je stav Sekretarijata po pitanju proglašenja Vrmca regionalnim parkom prirode? Da li gradnja u turističke svrhe za koju ste prodali dio zemlje na Vrmcu ugrožava proglašenje Vrmca parkom prirode?
Ja sam bio na tom sastanku u Tivtu gdje smo pokrenuli priču o inicijativi za proglašenje Vrmca regionalnim parkom prirode. Iz projekta baština – pokretač razvoja jesmo dobili tri značajne studije. Stav našeg Sekretarijata jeste da Vrmac treba da bude regionalni park prirode s tim što nismo uspjeli organizovati sastanak sa Opštinom Tivat na kome bismo definisali neke stvari. Imali bismo regionalni park prirode koji će dijeliti opštine, u kojem će se dijelu dijeliti, kako će se to formalizovati, stanje u upravnim odborima... Najlakše je proglasiti, ali što poslije? Imate u Zakonu o zaštiti prirode tačno određene stvari koje regionalni park mora da ima. Rukovodeći kadar, zatim takozvane rendžere, zavisi na koliki broj hektara ide jedan... Ima tu nekog nesistematičnog pristupa problemu. Moja primjedba je bila zašto u onim studijama nije uzet u obzir Gornji Stoliv. Puno se pažnje dalo Gornjoj Lastvi koja je posebna i fenomenalna, ali meni je neprihvatljiva zapostavljenost Gornjeg Stoliva.
Kakav je vaš stav po pitanju moguće restauracije gradskih vrata? Inicijativa čeka na mišljenje Uprave već par godina, jasno je da je politička volja tanka. Postoji li stav Opštine?
Za stav Opštine pitajte najodgovornije u vrhu Opštine. Ja imam svoj stav. Postojeći izgled ima neko utemeljenje, ali smatram da je potrebno da se otvori stručna rasprava u kojoj bi se argumentovano sučelili stavovi, pa tek onda donijelo neko rješenje. Imamo vrlo stručnih ljudi, samo struka može o tome da odluči.