Arhiva

Plenarna sjednica Foruma jadransko-jonskih gradova, 17. po redu, održana je juče u Crkvi Svetog Pavla. Tema sjednice bio je EUSAIR-Evropski programi teritorijalne saradnje i kreativne industrije u jadransko-jonskoj makroregiji-iskorak ka konkurentnom lokalnom ekonomskom razvoju.
Prisutne je najprije pozdravio predsjednik Opštine Kotor i Foruma jadransko-jonskih gradova dr Aleksandar Stjepčević koji je otvorio sjednicu podsjetivši da jadransko-jonski makroregion predstavlja novi oblik saradnje između regiona u Evropi koji otvara različite mogućnosti korišćenja postojećih instrumenata EU fondova. U posljednjoj deceniji, kako je naveo, Evropska Unija je suočena sa snažnim izazovima, koji su generisani i unutrašnjim i spoljnim faktorima. „Odgovor nije možda jednostavan, ali je ipak jasan-neophodnost za ubrzanim, konstantnim i konkretnim promjenama, koje treba da omoguće snažniji i održivi ekonomski rast i povećanje zaposlenosti. Budućnost makroregije koja se temelji na Strategiji Evropske unije za Jadransko-jonski makroregion nije geografski entitet, već funkcionalno područje, sastavljeno od nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela koja udružuju svoje energije kako bi se borile sa nizom zajedničkih problema", saopštio je Stjepčević. Prema njegovim riječima, cjelogodišnji turizam i povećanje dolazaka van sezone, potrebno je promovisati u akcionim planovima teritorijalnog razvoja u implementaciji evropske Strategije za Jadranski i Jonski region. Raznolikost i poboljšanje kvaliteta turističke ponude ključ su ka održivim turističkim proizvodima i uslugama. „Kotor će dati svoj doprinos razvoju punog potencijala regiona u pogledu inovativnog, održivog, odgovornog i kvalitetnog turizma, ali takodje i razvoja novih kreativnih industrija kao i onih zasnovanih na iskustvima iz oblasti turizma, jačajući razvojne veze sa ostalim prioritetnim sektorima kao što je na primjer proizvodnja hrane. U skladu sa načelima Strategije za jadranski i jonski region i u pogledu buduće strategije razvoja. Imajući u vidu i 40 godina od razornog zemljotresa koji je pogodio Kotor 1979. godine, želimo da dodatno mobilišemo zajednicu, kao i značajne pojedince i partnere iz zemlje i svijeta, da sa svojim resursima budu pozvani i usmjereni ka promovisanju Kotora kao centra za razvoj kreativnih industrija. Ovaj koncept realno se može dugoročno razvijati kroz integrativnu povezanost turizma i kulture Kotora, imajući u vidu raspoložive resurse, bogato kulturno i istorijsko nasljeđe", konstatovao je Stjepčević.

{gallery}jadranskojonskigradovi15{/gallery}

Generalna sekretarka FAIC Ida Simonela istakla je da Jadransko-jonski makroregion za sada ima 60 članica u 8 zemalja. „Cilj je da konsolidujemo naše odnose strijemeći uvijek istom cilju, a posebnu pažnju posvećujemo mladim ljudima. Tako smo 2014. godine organizovali Olimpijske igre za mlade u Ankoni. Tom događaju prisustvovalo je hiljadu sportista, a od njih-150 bilo je iz Crne Gore. Naš veliki uspjeh ogledao se i u činjenici da smo tadašnje takmičenje organizovali u 12 različitih sportskih disciplina. Preporuka Evropske komisije bila je da proširimo aktivnosti putem sporta, a to je i naša misija, dakle, da omogućimo bolju koheziju među svim gradovima i unaprijedimo projektne aktivnosti koje već zajednički realizujemo. Uvod u nove Olimpijske igre biće događaj koji se planira 2016. godine u Dubrovniku, a naša ideja je i da priredimo zimsko izdanje Olimpijskih igara za mlade", najavila je Simonela.
Kako je kazao generalni direktor Generalnog direktorata za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Milorad Šćepanović, na Crnoj Gori, odnosno njenim gradovima je da skrenu pažnju na svoje izuzetne mogućnosti, te da se, kroz konkretno projektno djelovanje, da doprinos implemetiranju evropske Strategije za jadranski i jonski region. „Upravo radimo na tome da se ova strategija počene implementirati kroz četiri osnovna stuba. Naša zemlja je zainteresovana za sve te oblasti, a u ovom momentu više smo angažovani sa Grčkom oko plave ekonomije koja podrazumijeva pomorstvo i ribarstvo. Ali treba napomenuti da su šansa i komparativna prednost Crne Gore i na strani turizma. Naša zemlja je i prije obnavljanja nezavisnosti, a u ime prethodne državne zajednice bila pionir u poslovima vezanim za jadransko-jonski region. Na nivou Vlada se utvrđuju strategije i stvaraju pretpostavke i svakako je da konkretna pomoć gradovima u Crnoj Gori svakako neće izostati", zaključio je Šćepanović.
U radu plenarne sjednice Foruma učestvuju i generalni sekretar Jadransko-jonske inicijative Fabio Piljapoko, generalni sekretar UNIADRION Mario Đordano, potpredsjednik Foruma privrednih komora jadransko-jonskog regiona (Forum AIC) Velimir Mijušković, članica upravnog odbora Forum AIC i predsjednica Županijske privredne komore Dubrovnik Terezina Orlić, kao i naši saradnici iz EU i regiona. U sesijama posvećenim podsticanju kreativnih industrija u funkciji održivog turizma i povezivanju gradova na projektnoj osnovi, ekspertskim izlaganjima će se, kako je planirano obratiti i predstavnici prijateljskih gradova iz regiona sa kojima Kotor njeguje dugogodišnju saradnju poput Rijeke, Dubrovnika i Splita iz Hrvatske, Ankone, Fanoa i Firence iz Italije, te predstavnici italijanskih regija Marke, Veneto i Emilija Romanja.
Podsjetimo, Opština Kotor predsjedava Forumom jadransko-jonskih gradova (FAIC) na osnovu odluke donesene u u Peskari 2014. godine. Forum jadransko-jonskih gradova je osnovan u Ankoni 1999. godine sa ciljem jačanja privrednog, društvenog i kulturnog povezivanja gradova na obalama Jadranskog i Jonskog mora.