Arhiva

Svijet bez knjiga bio bi pusto i sivo mjesto, a život bez umjetnosti turoban, ocijenila je autorka romana „Boja duboke vode" Branislava Radević-Stojiljković. Roman, čija se radnja odvija u Perastu, u Boki Kotorskoj, na savremenom i istorijskom vremenskom planu u 18. vijeku, kada je ovaj grad doživljavao svoj društveni, ekonomski i pomorski procvat, promovisan je juče u Muzeju grada Perasta. „Veliki književnik Mirko Kovač, meni jako drag, rekao je da čovjek pored zadatih ima i izabrane zavičaje. To su obično mjesta u kojima im je u životu bilo jako lijepo. Jedan moj prijatelj mi je jednom prilikom kazao da se najradije moli Bogu na mostovima. Ja nisam nikada čula ljepše ni jednostavnije izrečenu misao. Moja domovina je Srbija, moja otadžbina je Crna Gora, a Perast je moj izabrani zavičaj i ja sam živi most između te tri tačke u prostoru. Ova knjiga je kao skroman produkt moga duha sve to podigla na jedan viši nivo ili ako hoćete prikazala ga na jednom dubljem nivou, jer mostovi vidljivi, mostovi brojni, mreža mostova koje je ona napravila između čitalaca i ovoga čarobnog grada moga izabranog zavičaja, kao i svekolika književnost, pokazuje i dokazuje da bi svijet bez knjiga bio pusto i sivo mjesto, da bi život bez umjentosti bio turoban i da se graditi i stvarati može uvijek i samo isključivo na temeljima ljubavi", kazala je Radević-Stojiljković.

„Protagonisti savremene priče su slikar Sergej i pisac/urednica Đurđa, supružnici koji dolaze na ljetovanje, on da slika, ona da istražuje građu za rad o Beati, pjesnikinji i dubrovačkoj redovnici iz 18. vijeka, porijeklom iz Perasta. Ubrzo im se pridružuje i sin, te svi troje, svako na svoj način i kroz svoja iskušenja, Sergej radom i latentnim homoseksualnim prijateljstvom sa jednim mladićem, Đurđa kroz preljubu i istraživanja, a Petar njihov sin kroz odnos sa roditeljima i ljetnju ljubav, suočavaju sa gubitkom kćeri/sestre Lenke, usljed kog je cijela porodica u dubokoj krizi. Istorijska radnja je priča o mladom mletačkom kapetanu Nikoli Vlašiću, koji se pod lažnim imenom Andrea Karli vraća u rodni Perast, gdje ga čekaju porodične tajne iz prošlosti i nesrećna ljubav s mladom plemkinjom Martom. Istorijski dio romana je u svakom pomenutom detalju zasnovan na autentičnoj istorijskoj građi, o čemu postoji iscrpna bibliografija – od svakodnevnog života u 18. vijeku pa do opisa Dubrovnika, luke Drač, karnevala i tadašnjih običaja, zatim političkih dešavanja, odnosa sa Venecijom i pomorskih bitaka s ulcinjskim gusarima berberskog porijekla. Roman je veoma dobro primila publika u čitavom regionu", kazal je dokumentarista Mirjana Vukasović.
Po mišljenju filmskog i književnog kritičara i pjesnika Rada Savića najveći kvalitet romana je to što „likovi iz prošlosti znaju priču iz prošlosti, a likovi iz sadašnjosti znaju priču iz sadašnjosti". „Međutim, čitalac je možda jedini koji zna obije te priče i onda je Branin roman ta treća priča za samog čitaoca. Znači, ona se ne fokusira toliko na prošlost ili na sadašnjost nego na jednu priču koja je i jedno i drugo i koja objedinjava i jednu i drugu vremensku ravan. Tako da ako sam nešto naučio to je da ako posmatrate Kotor ili Perast ili bilo koji grad koji ima istoriju, to nije samo jedan grad. To su gradovi. I mislim da je kvalitet romana mogućnost da se prilikom fokusiranja na bilo koji vremenski period vidite da prošlost nije bila ništa manje romantična od sadašnjosti. Meni je ta prošlost životna kao i sadašnjost i mislim da je to dobro, kao i to što je uspjela da vrlo realno dočara prošlost, da istovremeno bude romantična, ali i da je ne liši onoga što je život bio u prošlosti. Znači, to nije samo romantika, vitezovi, maskenbal, već mnogo više od toga. Mislim da se Brana suzdržala da napiše samo roman o Peastu i koji će biti samo romantičan ", kazao je između ostalog Savić.
Branislava Radević-Stojiljković je diplomirala na Odsjeku za opštu književnost sa teorijom književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Živi u Boljevcima, u Srbiji i u Perastu.
U muzičkom dijelu programa nastupila je učenica kotorske Muzičke škole "Vida Matjan" - trinaestogodišnja Nađa Janković, jedna od najtalentovanijih mladih gitaristkinja na planeti, koja za sobom pored brojnih domaćih ima i značajna međunarodna priznanja, a nedavno je stigla do finala internacionalnog takmičenja u Los Anđelesu.