Arhiva

"Zaposlenima u Gradskoj galeriji ne manjka entuzijazma i volje za radom, ali reagovanje lokalne samouprave na nove potrebe sredine i uspješno vođenje ove ustanove kulture godinama izostaje", konstatovala je danas istoričarka umjetnosti Tatjana Kriještorac iz Gradske galerije gostujući u emisiji "032" na talasima Radio Kotora.
"Gradska galerija godišnje organizuje u prosjeku 20 izložbi, multimedijalnih prezentacija, performansa. Svake godine program se ostvari 100%, a realizuju ga dvije zaposlene osobe bez pomoći tehničkog lica pri postavljanju izložbi. Posebno je važno napomenuti da su te dvije zaposlene osobe tokom prethodnih pet godina program od 96 izložbi pripremile bez ijednog uloženog eura za programske aktivnosti. Jedina svijetla tačka zapravo je tradicionalna godišnja izložba kotorskih likovnih umjetnika za koju se svake godine štampa skroman katalog, što je ove bio slučaj. Već sedam godina prostor galerije nije okrečen, rupe su na zidovima, sistem za kačenje slika (klik-klak šine) praktično je neupotrebljiv, dok je osvjetljenje neadekvatno postavljeno. Vjerujem da će se u skorije vrijeme uložiti napor kako bi se nedostaci ovog izložbenog prostora otklonili", kazala je Kriještorac.
Činjenica je, navodi ona, da bi Gradska galerija, kao jedina galerija sa permanentnim izlagačkim programom u radu, trebalo da se bavi i priređivanjem tematskih izložbi barem jednom godišnje. „Bila bi to lijepa prilika da se prezentuje rad neke ličnosti koja nikada do sada nije privukla pažnju istraživača. Zamisao je bila da se na temeljan način predstavi rad posljednjeg kotorskog zlatara Bogdana Kaluđerovića, čiji su predmeti više decenija krasili prije svega crkve u Boki i okruženju. Međutim, to je rad koji, osim kompleksnog pristupa, zahtijeva i izvjesna finansijska sredstva. Planirano je bilo da izložbu, recimo, prati i predavanje sa sličnom tematikom, kao i izdavanje monografije, ali ta ideja, nažalost nije zaživjela", saopštila je Kriještorac.

Ona sa ponosom ističe da u Kotoru trenutno ima skoro tridesetak akademskih likovnih umjetnika mlađe i srednje generacije. „Ono što nam je bila želja, to se, na sreću, i ostvaruje, a to je da mladi likovni stvaraoci doživljavaju Gradsku galeriju kao svoju matičnu galeriju i mjesto sa kojeg će započeti svoj stvaralački trnoviti put i proces afirmacije. To je težak proces, iz prozaičnih razloga... Prvu samostalnu izložbu mladi umjetnik u startu teško može organizovati, jer galeristi na konkursu najčešće traže njihovu bogatu biografiju. Logično je da umjetnik-početnik ne može pokazati bogatu biografiju i zato im moramo omogućiti da rade. Mnogi ne shvataju da je naše kulturno nasljeđe kao živo biće koje se razvija, a kome godinama ne dajemo adekvatan doprinos. Naime, niti jedan mladi likovni umjetnik nema atelje koji je dobio od bilo koje gradske institucije. A zapravo je to prvi i osnovni uslov za rad jednog umjetnika. Materijal je skup, teško dostupan, a mladi nemaju pomoć ni sa jedne strane. Mi pomažemo u smislu promocije i komunikacije sa drugim galerijama, ali im ne možemo pružiti novčanu podršklu, jer i mi radimo sa budžetom koji ustvari ne postoji", navela je Kriještorac.
Prema njenim riječima, svi pokušaji Gradske galerije da doprinese razvoju kulturnog bića grada su gotovo prekinuti. „Kao primjer navešću prvu vajarsku koloniju 2008. godine kada nismo dobile dozvolu za postavljanje skulptura. Zamisao nam je bila i da se izradi petnaestak maketa mačaka u poliesteru u natprirodnoj veličini i u uobičajenim pozama. Kotorski likovni umjetnici bi ih potom oslikali, a nakon toga bi bila organizovana aukcija i prodaja. Prikupljeni novac bi bio namijenjen za ulaganje u druga kulturna dešavanja u gradu. Međutim, ni to se nije ostvarilo. Insistirali smo potom na festivalu svjetlosti. Sa par jačih projektora likovni radovi umjetnika bi se prezentovali na fasadama bedema i zgrada Kotora. Bila bi to svojevrsna samostalna izložba u večernjim satima. Prve godine bi učestvovali kotorski likovni stvaraoci, a druge bi se raspisao međunarodni konkurs. Svi pomenuti projekti koštaju od 5 do 8 hiljada eura, ali kod nadležnih nikada nismo naišle na razmijevanje. Pogotovo u onim projektima u kojima su nam potrebne dozvole za rad na javnom prostoru", pojasnila je Kriještorac.
Ono što je dobro, ističe Kriještorac, jeste da Gradska galerija svake godine za slikare koji izlažu prvi put ostavi tri izložbena termina. „Na naše veliko zadovoljstvo, najveći broj mladih izlagača koji su ovdje započeli svoju karijeru, kasnije su imali puno uspjeha. Nisu svi iz Kotora, neki su iz drugih krajeva Crne Gore. Uspjele smo da svi oni dožive ovaj prostor kao mjesto sretnog početka, a ja sam ponosna što smo u samom početku prepoznale talenat, dakle, u samom trenutku rađanja", iskrena je bila Kriještorac.
Ona je pozvala naše sugrađane da večeras u 18 sati prisustvuju otvaranju izložbe "Kotorski vizuelni umjetnici 2015" u Gradskoj galeriji. „Obećavam, imaće šta da vide", zaključila je ona.