Arhiva

Sinoć je u palati Grgurina predstavljen projekat "Legende svjetla" u organizaciji u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore i udruženja "Lux Mediterraneum" iz Zagreba. "Večeras imam zadovoljstvo da pored domaćih pozdravim i prijatelje naše institucije iz Zagreba, Zadra i Rijeke. Okupili su nas svjetionici koji su vjekovima pravili put pomorcima, a spajaju nas i Mediteran i kultura. Projekat koji predstavljamo odnosi se na istorijski značaj svjetionika – lanterni na istočnoj obali Jadranskog mora. Nekad davno Mjesec i zvijezde su pokazivali su jedine svjetlosne puteve mornarima, ali čovjek, svjestan da je nebo varljivo, otpočeo je gradnju svjetionika koji su postali svjetlosni čuvari i orjentiri brodovima i njihovim posadama" – kazala je u uvodnoj riječi direktorka Pomorskog muzeja Mileva Pejaković Vujošević. Kako stoji u najavi projekta, jadranski svjetionici nepravdom prošlih vremena ostali su po strani u stručnom istraživanju njihove istorijske uloge, kao i ljudi čijom su brigom opstali do današnjih dana.

{gallery}legendesvjetla{/gallery}

„Razlog leži u vojno-strateškom značenju tih objekata, gdje više od stoljeća civili (izuzev svjetioničarevih obitelji) nisu imali pristup, a većina arhivske građe o planiranju i njihovoj gradnji nalazi se u Beču i Trstu. Impresivni arhitektonski objekti svjetionika spomenici su ne samo hrvatske nego i evropske kulturne baštine jer dijele zajedničku prošlost i interes u očuvanju najsigurnijeg plovnog puta prema srednjoevropskom kopnu. Zanimanje svjetioničara izumire, a s njima i svjesnost o plemenitosti svjetla i sigurnosti što pomorcima i danas, posebno u olujnim noćima, ulijevaju nadu" – objavilo je udruženje "Lux Mediterraneum" iz Zagreba koje je sinoć predstavilo projekat Kotoranima, ali i prikazalo dokumenarni film „Legende svjetla". Profesor Mithad Kozličić, istoričar pomorstva, govorio je o teškoćama pomoraca kroz vjekove. „Ne može se uvijek isploviti. Imao dva temeljna vjetra, buru i jugo. Instrumenata tokom povijesti više nije bilo nego što je bilo, a instrumenat je basnoslovno skup. Vi ste kartu u 14. ili 15. stoljeću tako mogli dobiti što ste otišli u Barselonu ili Mletke, položili kauciju i zatražili kartu koja je koštala 100-200 dukata. Ko je mogao izdvojiti toliki novac za parče relativno neupotrebljivog papira? Eto kako se plovidba vjekovima odvijala" – kazao je Kozličić. Profesor Jurica Gašpar kazao je publici da je djete svjetioničara i da je djetinjstvo proveo uz svjetionik Sveti Andrija kod Dubrovnika. „Htio sam predstaviti život na mjestu gdje je nevjera, zima, nestašica hrane i vode, gdje je strah i borba za goli život. I mi smo u radu na projektu tu i tamo znali imati glavu u torbi, ali nismo se bojali jer more najprije treba poštovati. Htjeli smo pokazati razglednicu svjetionika. Svjetionik postoji da spašava ljudske živote. Znači mora biti cijele godine i svake noći davati svjetlo. Nesigurnost nije samo onome pomorcu koji bježi iz oluju nego i onom koji mora dočekati ovoga koji bježi" – rekao je Gašpar pokazujući fotografije. O svojim iskustvima na izradi filma govorio je reditelj Igor Goić, a muzičkom dijelu programa nastupiće učenici Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan" Kotor.