Arhiva

Inicijativa S.O.S. za Jadran danas je u Splitu okupila predstavnike organizacija i građanskih inicijativa iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Italije sa ciljem pokretanja zajedničke platforme za zaštitu Jadrana od naftnog zagađenja.
"Budući da se u svim navedenim zemljama suočavamo sa istim scenarijima koje nam serviraju političke elite i naftne korporacije, odlučili smo pokrenuti zajedničku borbu za očuvanje cijelog Jadranskog mora od uništenja. Prijetnje Jadranu sa kojima se suočavamo nadilaze nacionalne granice i uspješno se mogu riješiti samo na međunarodnom nivou jer Jadran je jedan, zajednički i njegova dobra možemo koristiti isključivo na način da zajedno štitimo ekološke sisreme I procese", rekao je biolog Mosor Prvan iz Udruženja "Sunce" iz Splita.

Foto-wordpress.com

"Istom retorikom koriste se vlade u svim jadranskim zemljama", naglasio je italijanski aktivista Mattia Lolli iz Udruženja "Legambiente".
„U Hrvatskoj vam kažu kako morate krenuti u bušenje nafte jer mi radimo isto u Italiji, a u Italiji nam kažu kako mi to moramo raditi jer to i Hrvatska čini. Ono što vam ne govore jeste da u Italiji postoji veliki pokret protiv naftnih bušotina koji okuplja ne samo udruženja za zaštitu životne sredine, već i lokalne institucije, ribare, poljoprivrednike, crkvu i mnoge druge. Kao rezultat, na protestima se okuplja preko 60 000 ljudi", zaključio je Lolli.
Mobilizacija građana i građanki u Italiji ima konkretne rezultate. Zahvaljujući pritisku i radu italijanskog pokreta protiv naftnih bušotina, 10 regionalnih vlada podnijelo je zahtjeve za nacionalni referendum.
S druge strane, u Crnoj Gori javnost još uvijek nije dovoljno informisana o planovima njihove vlade po pitanju Jadrana.
„Proces istraživanja i eksploatacije nafte iz Jadrana odvija se na isti način u svim zemljama, krajnje netransparentno i bez adekvatnog informisanja javnosti. Situacija u Crnoj Gori je krajnje alarmantna s obzirom na to da je cijelo teritorijalno more izdijeljeno u operativne blokove, ponuđeno investitorima iza zatvorenih vrata, bez ikakvog učešća lokalnog stanovništva, ribara, turističkih ponuđača u jednoj ekološkoj državi kakva je Crna Gora. Onog trenutka kada građani počnu dobijati pravu informaciju o uticaju naftnih istraživanja na njihovo zdravlje i životnu sredinu, stvari se počinju bitno mjenjati što pokazuju i najnovija istraživanja", kazala je Nataša Kovačević iz crnogorske organizacije "Green Home".
Koalicija S.O.S. za Jadran naručila je anketu o temi nafte u Jadranu koju je sredinom oktobra sprovela agencija "Ipsos Puls" na uzorku od 1 000 ispitanika/ca iz cijele Hrvatske. Na pitanje „jeste li za ili protiv istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu?" protiv se izjasnilo 49,4% građana/ki, za 37,9% dok 12,7% ne zna.
„Najnovija anketa pokazuje kako je tačno pola građana i građanki protiv bušenja Jadrana, a nešto više od trećine za. Prije godinu dana situacija je bila obrnuta. Ono što se u međuvremenu dogodilo je informisanje građana i građanki o ovoj temi uz pomoć udruženja, ali i drugih inicijativa i istaknutih pojedinaca. Ovaj rezultat pobjeda je svih nas", zaključio je Zoran Tomić, voditelj Greenpeace-a u Hrvatskoj.