Arhiva

"Bela Maćašovski, stranac u neprijateljskoj uniformi, želio je fotografijama sačuvati živopisnost crnogorskog pejzaža, gorštačku izražajnost ljudi i njihovog jednostavnog života, toplinu porodičnih ognjišta, koja je postojala istovremeno sa stradalništvom ljudi na frontovima i bitkama Veljeg rata" – rekla je sinoć u "Galeriji solidarnosti" galeristkinja istroičarka umjetnosti Marija Mihaliček otvarajući izložbu "Crna Gora 1914-1918" iz albuma fotografija Bele Maćašovskog.
Maćašovski je završio Medicinski fakultet u Budimpešti, a po izbijanju Prvog svjetskog rata regrutovan je kao ljekar u austro-ugarsku vojsku. Tokom boravka u Crnoj Gori 1915, 1916, 1917. i 1918. uradio je seriju dokumentarnih fotografija, koje sem prizora iz ratnog i vojničkog života, donose i prikaze svakodnevice crnogorskih ljudi i čitavih porodica, primorskog i planinskog ambijenta i veduta gradova. Obuhvaćeni su vojni objekati i fortifikacije, scene iz vojničkih logora austrijske vojske, one iz svakodnevice koju žive stanovnici Njeguša, Krivošija, Dragalja, Dvrsnika iz vremena od kojeg nas dijeli cijelo stoljeće.

{gallery}izlozbacg2014{/gallery}

"Crna Gora je svojom prirodom, patrijarhalnim životom opčinila mnoge Evropljane koji su je pohodili. U XIX vijeku otkrivaju je mnogi putopisci, književnici, slikari ostavljajući svjedočanstva nastala u romantičarskom traganju za neobičnim i egzotikom, junaštvom... Ispisane su mnoge stranice ličnog doživljaja surove prirode, teškog življenja, junaštva, gostoprimstva Crnogoraca. Likovno su ovjekovječene u bakrorezima i slikama ljepota Crnogorki i stasitost Crnogoraca, živopisnost nošnje i snaga oružja. Isto interesovanje pokazuju i prvi profesionalni fotografi u drugoj polovini XIX vijeka. Da ta ogromna dokumentarno istorijska i umjetničkoj građa o Crnoj Gori u prošlosti nije konačna, već da se još uvjek otkriva svjedoče nam 40 fotografija prikazanih na ovoj izložbi, čiji je autor dr Bela Maćašovski. Poslije završenog studija medicine u Budimpešti, ratni vihor Prvog svjetskog rata sa austrijskom vojskom, u koju je bio regrutovan, vodi ga u Italiju, Dalmaciju, Albaniju i Crnu Goru. Mladi ljekar se van obaveza u vojnoj bolnici amaterski bavio fotografijom" – ispričala je Mihaliček.
Fotografsku ostavštinu dr Bele Maćašovskog čini preko 700 fotografija koje se kao legat čuvaju u Istorijskom arhivu u Subotici. „Interesantno je kazati da su pozitivi dobro sačuvani tako što ih je autor većinu umetnuo u knjige koje su poslužili kao albumi. Naslove, imena mjesta, ponekad imena ljudi i datumima ispisao je vlastitom rukom. Ovu vrijednu fotografsku građu obradila je istoričar Tatjana Segedinčev, viša arhivistkinja iz Istorijskog arhiva u Subotici. Dio fotografija je sadržajem vezan za ratnu tematikom i dokumentra događanja na frontu, austrijsko- ugarsku vojske, zarobljenike i bolnice, ratne brodove, oružje, dok drugu veliku skupinu čine fotografije krajeva u kojima je boravio sa motivima prirode, gradova i stanovnika" – dodala je Mihaliček.
Zbirku fotografija tematski vezanih za Crnu Goru u vrijeme Prvog svjetskog rata Istorijski arhiv iz Subotice ustupio je na korišćenje Nacionalnom savjetu crnogorske nacionalne manjine iz Vrbasa. Skenirani originali su preneseni na platno, a njihov izbor od 40 tako urađenih fotografija Kotorani od sinoć imaju priliku da upoznaju u „Galeriji solidarnosti".
„Portreti žena i djevojaka, staraca i djece su prave studije karaktera. Objektiv ih hvata sponto u obavljanju svakodnevnih ženskih poslova i muškoj dokolici (uz čibuk duvana), često u pozi gdje su žene u svečanim nošnjama ukrašenim ćemerima, a djeca u najljepšoj odjeći. Čini se kao da se osjeća naklonost autora za sve te ljude, koji mu uzvraćaju povjerenjem. Kadrovi sniježnih pejzaža, arhitekture (crnogorskih kuća pokrivenih slamom i crkava), vedutama primorskih gradova, pokazuju visoki nivo, ne samo kroz fotografsko zanatsko umijeće koje je ravno profesionom, nego i evidentnu estetsko-likovnu komponentu.
Ove fotografije nam rječito svjedoče o ličnosti autora, koji je bio sigurno širokog obrazovanja, imao interes za etnografiju i antropologiju, a posjedovao umjetnički senzibilitet (zabilježeno je da je svirao violinu), ali konačno i njegovu privrženost kraju i ljudima, gdje je bio zatečen ne svojom voljom, kao pripadnik neprijateljske vojske u ratu koji će donijeti kraj njegovoj Austro-Ugarskoj i njihovoj Crnoj Gori" – zaključila je Mihaliček na otvaranju izložbe "Crna Gora 1914-1918" koju će Kotorani i njihovi gosti biti u pirlici da pogledaju radnim danima do 29. oktobra od 9 do 15 sati u „Galeriji solidarnosti" u Starom gradu.