Arhiva

Otuđenje čovjeka od čovjeka i fabrikovanje serijskih pojedinaca koji liče kao jaje jajetu, samo su neke od pošasti medijske globalizacije u decenijama s kraja 20. i početka 21. vijeka. Zato su lokalni mediji, koje je država Crna Gora prepoznala svojom jedinstvenom regulativom na prostoru Jugoistočne Evrope, od nesumnjivog značaja za očuvanje tradicionalnih vrijednosti, čulo se juče u palati Bizanti na okruglom stolu „Značaj lokalnog u eri globalnog", a povodom 55 godina postojanja „Pljevaljskih novina", u organizaciji Udruženja Pljevljaka i prijatelja Pljevalja u Kotoru. Direktor Direktorata za medije pri Ministarstvu kulture Crne Gore Željko Rutović je istakao da su Pljevaljske novine jedini lokalni štampani medij koji se nakon medijskih zakona 2002. godine i evropskih standarada po kojim se država, a ovdje u liku lokalnih samouprava, morala povući iz vlasništva i osnivačkih prava nad medijima, uspio održati."I ne samo održati već i zadržati čitaoce. Vjerujem da će nadolazeće godine darovati nove jubileje", kazao je Rutović. On je rekao i da je u posljednjih nekoliko decenija prisutan revolucionarni preobražaj medijske industrije u svijetu.{gallery}pljevljaci{/gallery}

"Nema svijeta van medijskog značenja i nema čovjeka van medijskog značenja. Pitanje medijske bilježnice je pitanje problema savremene globalizacije. Slobodan sam reći i zastupam tezu da to više nisu mediji tradicionalnog doba, koje vuče korjene iz napredih revolucija i evolucija društva, koje su trebale da edukuju, informišu I obrazuju. Danas su mediji moćan alat, moćno oružje i zajedno sa telekomunikacijama, ne slučajno, spadaju među četiri vodeće svjetske industrije. Zato nije slučajno ni da veliki magnati iz građevinske i naftne industrije potežu na vlasnoištvom nad velikim globalnim medijima, jer im oni dominantno obezbjeđuju privilegiju na tržištu i dodatno imaju jak alat da u sadjestvu sa političkim snagama mogu snažno uticati na lokalna- globalna tržišta, lokalno-globalno političko mnenje. Zato se moja pažnja iz sfere lokalnog koncentriše na to da se promijenio čovjek . Društva koja imaju novca, institute, jaku akademsku zajednicu, jake univerzitete, posvećuju ne malo prostora i finansija da bi analizirali kakve posljedice ostavlja medijska industrija posebno na mladu generaciju i kakva će to sjutra doći nova mlada generacija. Defakto, globalna masmedisjka industrija ima nekoliko posljedičnih ravni po čovjeka", kazao je Rutović. On navodi i kako je u globalnim medijima prisutna " velika zona manipulirajućeg dejstva". "Manipuliše se podsvjesnim i nesvjesnim reakcijama koje mladi i ne samo mladi nekritički primaju, a što postaje poslije model njihovog ponašanja", smatra Rutović. Kao primjer zatiranja lokalnih običaja kroz uticaj globalnih medija navodi tradicionalnu svadbu u Crnoj Gori, koja sada više liči na spektakl i biznis varijantu gdje se testira moć obije prorodice u velikim svečanim salama u prisustvu 500 ljudi. "To sa tradicionalnim običajima nema veze. Sve to dovodi do krize porodice, brojnih razvoda brakova u tradicionalnim društvima, napuštene djece, samačkih domaćinstava. Ono što je do juče bila okosnica našeg života i matrice – jaka porodica, polako postaje tkivo koje se urušava. Globalnim medijima nije interesantan život koji prate lokalni mediji jer ih to ne prodaje. To nije interesantno za reklamne oglašivače. U brojnim dokumentima danas se pojam građanin zamjenjuje terminom potrošač. U audio-vizuelnoj industriji mi smo potrošači i vrijedimo onoliko koliko trošimo. Zato je više nego značajno za neke buduće istraživače, koji će otvoriti ove knjige pljevaljske, nakon nekih pet decenija vijeka i čitati kako se u nekom analognom ili početnom digitalnom dobu živjelo. Crna Gora se kao mala država sa malim brojem stanovnika potrudila da u okviru svog normatvnog okvira, bukvalno jedina na prostoru Jugoistočne Evrope, zadrži lokalne javne radiodifuzne servise sa osnivačkim pravima i finansiranjem od strane države", kazao je Rutović, istakavši i značaj formata štampanih novina i drugih izdanja sličnih Pljevaljskim novinama i komercijalnih emitera koji se trude da očuvaju našu kulturu baštinu i običaje.
Direktorica Pljevaljskih novena Nela Mićković je kazala da eru globalizacije karakterišu fraze tipa: bez presedana, kolateralna šteta, zaštita ljudskih prava i sloboda, poštovanje različitosti, razvoj civilnog društva i demokratije, izbjeglice i migracije. "Procvat informatičke tehnologije i koncentracija medijske moći u rukama krupnog kapitala, nove vrste internet medija, doprinijeli su da se gubi granica između lokalnog i nacionalnog, sve što je lokalno putem interneta postaje na dohvat ruke u bilo kom mjestu", kazala je Mićković . Ona je ukazala na primjere medijske zloupotrebe i kršenja načela novinarstva u objektivnom i istinitom informisanju. "Imamo na stotine TV kanala koji vrište od nemorala i stvaranja sezonskih junaka, koji služe za ispiranje mozga masama, koje misle da je život sa TV ekrana poželjan obrazac uspjeha u društvu. Uhvaćeni u mrežu nebitnih informacija, od kojih čovjek nema duhovne ni materijalne koristi, prava je sreća biti u lokalnom okruženju u kojem se ljudi poznaju i sarađuju. To je naše mikro okruženje. Lokalni mediji su najbolji način da se međusobno druže i upoznaju građani pojednih opština, da svojim primjerom svjedoče o teškoćama i radostima života. Bilo u Pljevljima ili u ma kojoj drugom gradu ili zemlji, a Pljevljaci su se rasuli na mnogo strana", kazala je Mićković.
Učesnike okruglog stola pozdravio je predsjednik Udruženja Pljevljaka i prijatelja Pljevalja u Kotoru Ljubenko Borović. On je kazao da bi se u Pljevaljskim novinama trebali objavljivati i tekstovi o uspješnim Pljevljacima koji žive van ovog grada. "Skoro dvije-tri opštine pljevaljske žive van Pljevalja", kazao je Borović. On je najavio dalju promociju Pljeavalja, "grada koji sa Kotorom ima približnu ili skoro istovjetnu prošlost u Crnoj Gori".
Danas je u palati Bizanti promovisana i knjiga „Kako smo voljeli i umirali" Rajka Palibrka, a u 19 sati u hotelu „Vrmac" planirano je otvaranje izložbe slika pljevaljskih likovnih umjetnika po izboru galerista galerije „Vitomir Srbljanović". Za kraj susreta, takođe u hotelu „Vrmac", u 20 sati organizovano je druženje uz večeru, kulturno-zabavni program i nastup folklornog ansambla „Nikola Đurković".