Arhiva

„U ovom trenutku Kulturni centar dobija svoje konture i dobija svoje osnove koje treba da ga pozicioniraju da može da prati obaveze koje mu osnivač nameće. Ima kadrovskih pitanja, ali to nije prioritet i ne treba da zabrinjava osnivača. Sistematizacija postoji i ona će se korak po korak dograđivati i mijenjati. To ne služi za zabavu naših sugrađana nego da bismo našli optimalna rješenja. Ako budemo dizali kondiciju, imaćemo i novih radnika" – rekao je gostujući u emisiji „032" direktor Kulturnog centra „Nikola Đurković" Miloš Dževerdanović sa kojim je razgovarala Jelena Vukasović (repriza emisije je u srijedu 14.oktobra u 20.30). Po Dževerdanovićevim riječima, na godišnjem nivou 250 000 eura obezbjeđuje se za plate zaposlenih, 40 000 za programske aktivnosti koliko je izdvojeno i za dug za električnu energiju, a 70 000 eura planirano je za održavanje objekata.

Na naše pitanje u kakvom su stanju objekti Kulturnog centra budući da je u zadnjih par godina potencirano pitanje stropa u dvorani, Dževerdanović je kazao da je urađeno koliko je moglo biti. „Riješili smo pitanje prokišnjavanja u biblioteci i kinu, ljetnju pozornicu držimo urednom iako se koristi svega desetak festivalskih dana, a stručne komisije su nam potvrdile da je strop u dvorani, iako haotično završen, bezbjedan i da nema opasnosti da uslijed vibracija popusti" – rekao je direktor Kulturnog centra napominjući da upravna zgrada tokom zimskih mjeseci nema riješeno ni pitanje grijanja. „Govorili smo ovdje o nefuncionalnosti pozorišne dvorane, činjenici da ogroman procenat scenografski zahtjevnijih predstava ne može da gostuje, o tome da nemamo elementarnu infrastrukturu za pozorište,a pri tom se eto ponosimo nekom pozorišnom tradicijom. Vidjeli smo da je predsjednik države predložio i založio se za osnivanje pozorišta za djecu i mlade u Kotoru, već se rade koraci u tom pravcu. Da li nedostatak uslova može da uguši pozorišnu inicijativu ili pozorišna inicijativa može da oporavi pozorišni ambijent i stvori uslove?" – pitanje je na koje je Dževerdanović kazao kako vjeruje da svaki Kotoranin podržava ideju osnivanja pozorišta, ali da tom pitanju treba prići sa velikom ozbiljnošću. „Kako osnovati i koncipirati djelatnost, eto osnivačima, ali od važnosti je dobro sagledati ukupne kapacitete grada i ranjivosti infrastrukture. Da li i kako da se za početak koristi prostor Centra ili da se gradi novo pozorište – treba dobro razmisliti" – rekao je direktor. Višak radnika već godinama se pominje kao jedan od razloga zašto se uprazno odlivaju sredstva, pa smo Dževerdanovića pitali da li se radi na novoj sistematizaciji kako bi se uskoro došlo do odgovora koliko nam ljudi kakvih profila i na kojim mjestima treba u sferi operativnih poslova u kulturi. „Ima Centar sistematizaciju koja se dorađuje i prilagođava potrebama. Vidjećemo da li da jedan broj radnika dobije i dodatna zaduženja. Znači idemo na uvećanje posla i obaveza, a ne na smanjenje broja radnika" – rekao je on i dodao: „Grubom analizom vidjećemo da smo podigli neku mobilnost i samih zaposlenih. Kolektiv može da igra. Pitanje je koliko imamo kondicije, a ona će se steći i više i bolje. Ova djelatnost može da vraća dio troškova. Gazdovati tolikim kvadratima i smatrati da je to tako nešto sporedno nije dopustivo u današnje vrijeme. Dakle, osnova je pripremiti projekte, projekte rade ljudi od struke i mi smo ovih prethodnih mjeseci pokušavali doći do projekata svim jedinicama kojima upravljamo. Manje-više smo našli, nešto nismo, a to je preduslov da angažujete ljude, projektante, ljude od struke da kažu u kom pravcu je moguće postojeću infrastrukturu prenamijeniti, dopuniti, ispuniti novim elementima i tehnologijom. Podsjećam da Kulturni centar u sebi sadrži četiri organizacione jedinice galeriju, biblioteku, kino i pozorišnu djelatnost. Ako pođete od stanja koje sam zatekao to je najlakše taj koncept reći - ok tu ima viška. Sljedeći korak je šta dalje. Uz pomoć osnivača da kažete ok idemo u ovom pravcu, da se profilišemo u pozorišnom smislu. Mene je moj prethodnik informisao kakvo je stanje u evropskim centrima pozorišta gdje imate jedno lice koje otključava i zaključava dvoranu, jedno tehničko lice, menadžera i direktora, ali su to objekti koji su savršeno opremljeni tehnikom. Ako hoćemo da se tako profilišemo, osnivač to mora definisati i onda ćemo graditi takav objekat. Vraćamo se statutu i pravilniku šta osnivač traži od nas, a da je radna snaga neadekvatna - tu sam se složio sam sa sobom prvog dana. Zadatak jednog menadžera je da od onog što je zatekao izvuče optimum, radi na edukaciji, na podizanju radne kondicije, uvezivanju zaposlenih za koje sam ja lično imao utisak da se nisu ni poznavali među sobom kad sam ih sastavio na prvom kolegijumu. To je preduslov da imate sinergiju, veću mobilnost i želju da ti ljudi rade. Dakle, malo aktivnosti, malo rada i malo potreba, a ako dijapazon rada nacrtate, vidite da ima posla, treba se više raditi".
On je rekao i da je u toku tender od 35 hiljada eura kojim će, kako se očekuje, biti omogućena nabavka scenske rasvjete. „To je nešto što ima i drugi efekat, a to je efekat efikasnog trošenja energije. Naši računi za struju su bili ogromni, baš zbog špiceva gdje stara rasvjeta pravila udare kada smo plaćali veliku struju. Ovom novom tehnikom dobijamo mogućnost da staru tehniku koristimo za pojačane potrebe tokom ljeta, potom uštedu energije, a prilagođavamo se potrebama modernog pozorišta. Sljedeći korak će biti nabavka ozvučenja. Ljetnja pozornica traži svoju tehniku. Sve ono što smo uvidjeli da se plaća trećim licima, ono što mi plaćamo za nabavku, možemo da kupimo i koristimo narednih 15 godina. Slijede projektovanje, utopljavanje tog doma, traženje novog izgleda dvorane i ljetnje pozornice... Sve to traži vrijeme, strpljenje, ljude od struke i poštovanje zakona" – kazao je Miloš Dževerdanović. „Svi traže pozorišnu produkciju. Stalno se zaboravlja da Kulturni centar radi dvije velike produkcije, to su zimski karneval i Bokeljska noć, koji s stubovi ovog grada u kulturnom smislu i imaju nacionalni karakter. Imamo male produkcije koje smo radile sa školom glume, koje su manje dobile na zvučnosti. Podsjetiću da su tu Kinez i Bog u kome su djeca sa Petrom Pejakovićem dobila nagradu u Bijelom Polju" – istakao je Dževerdanović. Na pitanje kome možemo otići u Kulturni centar da mu zamjerimo dovođenje predstava kolektivne režije, predstava bez umjetničkih a sa samo komercijalnim ambicijama, poput predstave „Pevaj brate 2", direktor ove kulturne ustanove je kazao da funkciju umjetničkog direktora obavlja Tihana Ćulafić, ali da je on dogovorio gostovanje pomenutog komada. „Ne slažem se da je to predstava bez kvaliteta, uostalom to je sve pitanje naših pogleda i ukusa i kritičkog mišljenja. Nije jednostavno dovoditi predstave od kojih polovina ne može da se igra u našoj dvorani, a većinu ne možemo ni da platimo. Teško se može naći ijedan komad ispod 3 000 eura mada pratimo programe Crnogorskog narodnog pozorišta i drugih relevantnih našeg regiona" – kazao je Miloš Dževerdanović. Naredno izdanje emsije "032" biće 21.oktobra.