Arhiva

Proslava 750 godina prisutnosti franjevaca u Kotoru i Boki Kotorskoj koju organizuje Provincijalat franjevačke provincije svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri iz Zadra i Franjevački samostan svete Klare Kotor održan je juče u našem gradu. U crkvi Svetog Pavla juče je održan simpozijum u čijem radu su učestvovali eminentni stručnjaci, a prisutne je pozdravio biksup kotorski monsinjor Ilija Janjić. „Ove godine smo 28. aprila u istom ovom prostoru imali simpozijum u čast Blažene Ozane. Danas obilježavamo 750 godina od kako su franjevci došli u Boku. Čućemo predavače koji će proširiti naše znanje, a svima želim da se u Kotoru ugodno osjećaju" – kazao je juče biskup Janjić. O istoriji franjevaca u Boki govorio je fra Josip Sopta iz samostana Rožat. „ Dolazak franjevaca u Boku vezuje se za 1265. godinu, a vjerujem da su tu bili još ranije. Analogija Dubrovnika i Zadra sa Kotorom je slična, sve je gotovo isto - i raspored samostana, dolazak dominikana, franjevaca, klarisa. Red franjevaca je bio jedinstven sve do polovine 15. vijeka kada su se podijelili na dvije struje" – kazao je između ostalog Sopta.
Arhitektica Zorica Čubrović govorila je na temu – „Djelatnost fra Vita Kotoranina u zadužbini kraljice Jelene". „Izlaganje koje sam pripremila oslanja se u najvećem dijelu na moj rad pod nazivom Kotorski svetac i skulptura Dečana koji je pročitan u oktobru 2012. godine na međunarodonom naučnom skupu Jadranski korjeni – neizbrisivi istorijsko kulturni temelji jedinstva, održanom takođe u Kotoru. Rad ima tri nivoa analize, a posmatrani su istoriografski podaci vezani za dosadašnja proučavanja kotorske i skulpture Dečana" – kazala je Čubrović.

{gallery}franjevci15{/gallery}

„Kulturna baština franjevačkog samostana Svete Klare u Kotoru" – tema je o kojoj je pričao dr Vincije Lupis iz Dubrovnika.
Govorili su ii prof. Saša Brajović sa Univerziteta u Beogradu, Kotoranke  slikarka-konzervatorka Jasminka Grgurević i arheološkinja Vilma Kovačević, tivatska istoričarka umjetnosti Nevenka Šarčević te prof. dr Meri Zornija sa Univerziteta Zadar.
Moderator skupa je bio fra Filip Karadža, predstavnik Samostana svete Klare u Kotoru.
Prisutnost franjevaca u Boki odnosno Kotoru seže u prvu polovinu 13. vijeka. U cijeloj Boki tokom više od sedam vjekova djelovalo je osamnaest postaja, hospicija kao i tri samostana u Budvi. Franjevci su ostavili dubok trag na duhovnost cijele regije. U Boku Kotorsku dolaze iz Dubrovnika. Prvi pisani arhivski tragovi o njihovom stalnom životu u Kotoru potiču iz 1265. godine i govore kako su braća Bogdan i Picineg – sinovi Dragona de Scelpa 1265. godine darivali Maloj braći kuću za stanovanje na Šuranju. Godine 1268. papa Klement IV imenuje Tomu Basilijeva Kotoranina prokuratorom i sindikom Provincije Sklavonije osnovane između 1227. godine i 1232. godine što svjedoči o tome da su oni i ranije tu prisutni. Samostan je prolazio mnoga iskušenja ali je ostao duhovno i kulturno aktivan do danas. Iako su franjevci prvenstveno djelovali pastoralno, nemjerljiv je njihov doprinos na polju kulture. Kao jedini muški red koji je preživio francusku okupaciju i devastaciju regije - 1814. godine ostvaraju školu. Poseban značaj ima i franjevačka biblioteka iz 14. vijeka koja danas ima 20 hiljada naslova.

Svečana sveta misa služena je u crkvi svete Klare, a na istom mjestu sinoć je održan i koncert klasične muzike na kome su se publici predstaviti sopran Vedrana Šimić i tenor Domagoj Dorotić uz klavirsku pratnju Simona Dešpalja.