Arhiva

„Poboljšanje statusa Opšte bolnice Kotor u zdravstvenom sistemu Crne Gore je moj prioritetni zadatak, a imperativ su realizacija projekta dogradnje kotorske bolnice na mjestu nekadašnje stare bolničke zgrade ili izgradnja sasvim nove i poboljšanje budžeta", rekao je direktor ove zdravstvene ustanove primarijus dr Ivan Ilić gostujući u današnjoj emisiji "032".
On je pojasnio da bi u dograđenoj ili sasvim novoj zgradi Opšte bolnice bili smješteni vitalni, ali i prošireni bolnički sadržaji. „Težimo smanjenju stacionarnih kapaciteta, otvaranju dnevnih bolnica, brzoj dijagnostici, terapiji i liječenju, kratkom boravku u bolnici, te pružanju zdravstvene njege na što brži i kvalitetniji način. Mi u ovim uslovima ne možemo adekvatno odgovoriti savremenim trendovima", pojasnio je Ilić.
Glavni problem crnogorskog zdravstva je, prema njegovom mišljenju, neracionalna raspodjela bolničkih kapaciteta. „Svakodnevno u Crnoj Gori imamo slobodnih 750 kreveta, a mi moramo težiti smanjenju smještajnih kapaciteta. Zauzetost naše bolnice na godišnjem nivou je 65%, dakle 35% postelja je uglavnom prazno. Trudićemo se da razvojem savremenih tehnika liječenja smanjimo broj bolničkih postelja. Nejasno je što se danas preko Fonda novčana sredstva za budžet bolnica uglavnom opredjeljuju prema zauzetosti kreveta, a ne prema broju pruženih usluga. Vjerujem da će se vrlo brzo uvesti drugačiji sistem finansiranja", kazao je Ilić.

Budžet kotorske bolnice, mišljenja je on, nepravedno je projektovan. „Postoje bolnice širom Crne Gore koje imaju manje gravitaciono područje, a njihov budžet na godišnjem nivou iznosi od 250 do 700 000 eura. Stupajući na mjesto direktora zahtijevao sam od relevantnih subjekata da se finansijska sredstva kotorskoj bolnici, koja je ragionalnog karaktera, obezbijede na ravnopravan način u odnosu na druge bolnice u državi, te da se u obzir uzme i činjenica da, uz konstantan iznos budžeta, ovdje živi preko 10 000 nerezidenata koji se liječe u kotorskoj bolnici, kao i da nam se turistička sezona svake godine produžava. Postoji i drugi problem, sa pacijentima iz Budve. Svi hitni slučajevi, na hiljade njih, dovoze se u našu bolnicu, a situacija je paradoksalna, jer gravitaciono područje Budve pripada opštoj bolnici Cetinje. I u tom smislu je takođe moja primjedba", saopštio je Ilić.
Kadrovska situacija u kotorskoj bolnici je, navodi, zadovoljavajuća, međutim, mali broj ljekara je u srednjoj profesionalnoj dobi. „Od 33 ljekara njih 13 su na specijalizaciji. Svakako da ćemo kroz par godina imati značajno kadrovsko osvježenje, ali za to vrijeme moramo angažovati još mladih kolega", rekao je Ilić ističući da se svake godine povećava broj uspješno obavljenih operacija. „Pohvalio bih rad Hiruškog odjeljenja, jer, osim Kliničkog centra Crne Gore, mi u Kotoru radimo najsavremenije hiruške tehnike, a značajna su naša iskustva iz oblasti laparaskopske hirugije, jer već 20 godina obavljamo operacije iz domena minimalne invazivne laparaskopske hirugije", kazao je Ilić i iznio podatak da je prošle godine pregledano nešto više od 60 hiljada pacijenata, pruženo je oko 250 hiljada medicinskih usluga, a hospitalno je liječeno oko 6 hiljada i 700 pacijenata.
Ilić ističe da ljekari bolnice u Kotoru mogu sasvim uspješno odgovoriti izazovima onkološke hirurgije probavnog trakta, osim malignim bolestima jetre i gušterače za što je potrebna veća i bolja prateća služba (ljekovi, intenzivna njega, monitoring). Što se tiče kardiovaskulanih bolesti, kaže, problem su liste čekanja. „Građani još uvijek dugo čekaju na dopler krvnih žila i ultarzvučne preglede srca. Vjerujem da ćemo ubrzo obezbijediti novi ultrazvučni aparat sa kardiološkom sondom i otvoriti kardiološki ultrazvučni kabinet. Pacijenti više neće čekati redovni kardiološki pregled u okviru rentgnen službe, gdje se prepliću obaveze rentgenologa i kardiologa i tako značajno smanjiti čekanje pacijenata. U planu je nabavka i novog savremenog aparata-holtera čime ćemo poboljšati kvalitet zbrinjavanja kardioloških pacijenata. Dobili smo i novog kolegu, pored postojeća dva, tako da će obrada tih pacijenata biti daleko brža. Problem predstavljaju ultrazvučni pregledi krvih žila, jer u bolnici rade samo dvije kardiološkinje i veliki je priliv pacijenata, jer one istovremeno rade rentgenska snimanja, ultrazvučne i dopler preglede, skener, a angažovane su i u isturenim ambulantama", pojasnio je Ilić i izrazio zadovoljstvo postojanjem brzih skrining testova za rano otkrivanje kancera debelog crijeva. „Dok smo ranije operisali pacijente u poodmaklim fazama bolesti, danas, zahvaljujući testovima na okultno krvarenje, bolest možemo otkriti na vrijeme", rekao je Ilić.