Arhiva

Ukoliko se usvoji NACRT ZAKONA O BEZBJEDNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA ova oblast bi i kod nas uskoro trebalo da bude usaglašena sa odredbama međunarodnog ISPS kodeksa (Međunarodni pravilnik o bezbjednosnoj zaštiti brodova i lučkih područja). Tim povodom stručnoj javnosti, stručnim ustanovama visokog obrazovanja, privrednim subjektima, nevladinim organizacijama, građanima i svim zainteresovanim subjektima, ovih dana upućen je pozov za učešće u raspravi o Nacrtu Zakona o bezbjednosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka. Javna rasprava traje od utorka 25. 08. do nedjelje 4.10. Kako stoji u Nacrtu, ovim zakonom uređuje se bezbjednosna zaštita trgovačkih brodova namijenjenih pomorskoj plovidbi i luka namijenjenih njihovom pristajanju ili sidrenju, obaveze organa državne uprave, kompanija, pravnih lica, priznatih organizacija za bezbjednosnu zaštitu i drugih fizičkih i pravnih lica odgovornih za bezbjednosnu zaštitu, mjere za osiguranje bezbjednosne zaštite brodova i luka, postupak u slučaju bezbjednosne prijetnje, nadzor nad primjenom mjera bezbjednosne zaštite, a u cilju osiguranja bezbjednosne zaštite pomorskih brodova i luka u slučajevima bezbjednosne prijetnje ili događaja koji ugrožava bezbjednost. Zakon se primjenjuje na: putničke brodove, uključujući brze putničke brodove u međunarodnoj plovidbi; teretne brodove, uključujući brze teretne brodove, od 500 BT i veće u međunarodnoj plovidbi; pokretne i nepokretne neobalne objekte za istraživanje i iskorišćavanje morskog dna i podmorja (u daljem tekstu: Platforme) kad se nalaze u unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Crne Gore; luke u koje pristaju brodovi i objekti navedeni u tač. 1 i 2 ovog stava. Zakon se primjenjuje i na brod u nacionalnoj plovidbi i luke za koje, u skladu sa sprovedenom procjenom rizika, odredi organ državne uprave nadležan za poslove pomorstva.

Članom 8 Stepen bezbjednosne zaštite luke u Crnoj Gori utvrđuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, a po članu 11 brod ima oficira odgovornog za njegovu bezbjednosnu zaštitu. Kada je riječ o bezbjednosnoj zaštiti brodova crnogorske državne pripadnosti od piratstva I oružane krađe kompanija ima brojna zaduženja. Kompanija je tako na primjer dužna za svaki brod koji plovi morskim područjima u kojima postoji visok rizik od piratstva ili oružane krađe brodova da izradi procjenu rizika od piratstva ili oružane krađe; definiše i sprovodi mjere zaštite od piratstva i oružane krađe prema procjeni rizika i preporukama Međunarodne pomorske organizacije, kao i prema najboljoj utvrđenoj praksi za prevenciju i postupanje u slučaju piratstva; izradi i sprovede postupke u planu bezbjednosne zaštite broda za zaštitu od piratstva i oružane krađe i po potrebi i za ukrcavanje, boravak i iskrcavanje lica za naoružanu pratnju na brodu u skladu sa procjenom rizika; sprovodi vježbe kojima se posada osposobljava za sprovođenje mjera i postupaka iz tač. 2 i 3 ovoga člana; sarađuje sa međunarodnim snagama zaštite u rizičnim područjima; obavjesti Ministarstvo o svakom piratstvu i oružanoj pljački i sprovede potrebne radnje kako je propisano članom 26 ovog zakona i preporukama Međunarodne pomorske organizacije.Za brod koji plovi morskim područjima u kojima postoji visok rizik od piratstva ili oružane krađe brodova i na koji je, prema procjeni rizika, potrebno ukrcati lica za naoružanu pratnju, osim mjera iz člana 23 ovog zakona kompanija je dužna da: dobije dozvolu Ministarstva za ukrcavanje lica za naoružanu pratnju iz člana 25 ovog zakona; prije ukrcavanja lica za naoružanu pratnju obavijesti Ministarstvo o tačnom vremenu i mjestu njihovog ukrcavanja na brod i njihovog iskrcavanja sa broda; osigura bezbjedno ukrcavanje i iskrcavanje oružja na brod i po potrebi dobije dozvolu od drugih država; osigura lična sredstva za spašavanje na moru za lica za naoružanu pratnju. Troškove ukrcaja lica za naoružanu pratnju na brod crnogorske državne pripadnosti snosi kompanija ili unajmitelj broda u zavisnosti od njihovog međusobnog sporazuma.

U dijelu Razlozi za donošenje zakona se navodi: Jedan od prvih terorističkih napada na moru koji je za posledicu imao gubitak ljudskog života bio je otmica putničkog broda „Achille Lairo" 07. oktobara 1985. godine od strane Palestinskih terorista. Ovaj događaj je imao snažan uticaj na pomorsku industriju a Međunarodna pomorska organizacija (IMO) je izdala Upustvo Vladama članicama organizacije o preventivnim mjerama protiv piraterije i otmice na brodovima trgovačke mornarice. Upustvo je prihvaćeno i primijenjeno od strane jednog dijela svjetske pomorske industrije, uglavnom na putničkim brodovima kružnih putovanja, dok je od većine ignorisano i nikada se nije primijenilo. Nakon tragičnih događaja od 11 septembra 2001, učesnici dvadeset sedmog zasijedanja skupštine Međunarodne pomorske organizacije (IMO), novembra 2001, jednoglasno su se dogovorili o razvoju novih mjera (izmjena i dopuna postojećeg Upustva) u vezi sa bezbijednošću brodova i lučkih postrojenja kroz Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru, SOLAS 1974. Stim u vezi u decembru 2002 organizovana je Diplomatska konferencija o pomorskoj bezbjednosti. Pripreme za diplomatsku konferenciju povjerene su Komitetu za pomorsku sigurnost (MSC) Međunarodne pomorske organizacije na osnovu mišljenja država članica, međuvladinih organizacija i nevladinih organizacija koje imaju savjetodavni status u IMO-u.Diplomatska konferencija (9 do 13 decembra) je usvojila izmjene i dopune postojećih odredbi Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, 1974 (SOLAS 74) kojima se ubrzava implementacija bezbjednosnih standarda za ugrađivanjem Sistema automatske identifikacije (AIS) i usvojenih novih propisa u glavi XI-1 SOLAS 74 koja se odnosi na Idetifikacioni broj broda i nošenje Zapisnika o trajnom pregledu. Diplomatska konferencija usvojila je i niz rezolucija Konferencije, uključujući i one koji se odnose na implementaciju i reviziju Pravilnika za bezbjednost brodova i lučkih postrojenja (International Code for the Security of Ships and of Port Facilities- ISPS Code), tehničku saradnju i zajednički rad sa Međunarodnom radničkom organizacijom i Svjetskom carinskom organizacijom. Pomenuti Pravilnik za bezbjednost brodova i lučkih postrojenja sadrži DIO A, obavezujući za implementaciju unutar nacionalnog zakonodavstva, i DIO B kojeg je Međunarodna pomorska organizacija definisala kao preporuku koja moze ali ne mora da se primijeni unutar nacionalnog zakonodavstva države članice.Takođe, Svjedoci smo sve učestalijih napada pirata i drugih terorističkih aktivnosti na brodove u međunarodnoj plovidbi naročito u dijelu Adenskog zaliva i Indijskog okeana.Statistika i uporedni prikaz godišnjeg rasta koju vodi Sigurnosni pomorski komitet ukazuje da se broj napada u periodu od 2008 do 2010. godine svake godine povećavao te da je taj broj 2008 godine bio 306 a da je 2009 bio 406 što govori o porastu od 32.7%. Takođe, uporedni prikaz je dat i od 01 januara 2010. godine do 30. septembra 2010. godine sa 325 incidenata, i upoređuje se sa brojem od 301 icidenta u periodu od 01. januara 2009. do 30. septembra 2009. godine gdje se jasno može vidjeti porast od 7.4%. U poslednjih par godina ucestalost od piratskih napada je nesto manja ali i dalje prisutna i predstavlja veliku opasnost za bezbijednost posade i broda.Stim u vezi Ujedinjene Nacije su putem konvencije o pravu mora definisale ovu problematiku a Međunarodna pomorska organizacija svojim rezolucijama i cirkularnim pismima dala preporuke državama zastava na koji način da pripreme strategiju i u određenoj mjeri zaštite svoje brodove.Engleska je jednu takvu strategiju donijela još u martu 2005. godine na osnovu izvještaja Međunarodnog pomorskog biroa gdje je u 2004 godini bilo 324 incidenta od kojih je 7 direktno vezano za brodove koji plove pod zastavom Ujedinjenog Kraljevstva.Danska je takođe u february 2011. Godine donijela „Strategiju o danskim kontra-piratskim naporima 2011-2014" gdje je definisano učešće danskih pomorskih snaga u misije NATO-a i EU, i mjere koje se preporučuju brodovima koji plove pod danskom zastavom. U New York-u je 29. Maja 2009. Godine, u prostorijama Ujedinjenih Nacija, potpisana njujorška Deklaracija kojom su se države: Republika Liberija, Bahami, Republika Maršalska Ostrva i Republika Panama; obavezale na primjenu najbolje primjenljivog sistema upravljanja u cilju izbjegavanja, zadržavanja ili odlaganja piratskih aktivnosti.Sve ovo ukazuje na neophodnost i obavezu donošenja pravnog akta kojim će se jasno definisati bezbijednost brodova pod crnogorskom zastavom i luka Crne Gore otvorenih za međunarodni pomorski saobraćaj. Prvi i važeći akt iz ove oblasti donesen je 2004 . godine poznat pod nazivom Uredba o bezbednosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni saobraćaj u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora ("Sl. List SCG", br. 32/04) . Predlozeni zakon će u potpunosti primijeniti obavezujuće zahtjeve Dijela A – ISPS Pravilnika I dobar dio preporuka datih u Dijelu B na način kako su to uradile I sve zemlje evropske unije I staviće se van snage postojeća Uredba.