Arhiva

„Smatramo da je ključna prednost Kotora to što je pod zaštitom Uneskoa. To je ključni kvalitet ovog grada i mora se posebno njegovati i čuvati. U tom pravcu prostorno-urbanistički plan mora biti završen narednih mjesec-dva dana da izađe na javnu raspravu. Urađen je osnovni nacrt studije zaštite kulturne baštine i formiran je tim koji to treba da dovede do kraja" – rekao je juče na obraćanju novinarima nakon radnog sastanka sa predstavnicima Opštine Kotor ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. Kako je kazao, tokom septembra će biti razgovarano sa vlasnikom hotela „Fjord" kako bi se saznale njegove namjere sa prostorom namijenjenom turizmu. „Pitanje hotela Fjord nije u nadležnosti lokalne samouprave nego države. Projekat je bio u nadležnosti Privrednog suda i tako je okončan postupak. Smatramo da treba preduzeti mjere da se projekat stavi u funkciju, a prošle godine smo u okviru KotorArta otvorili prostor za ponude rješenja koja podrazumijevaju i kvalitet stavljanja u funkciju i kratke rokove. Kotor bez visokokvalitetnog hotela ne može da zauzme mjesto koje zaslužuje na turističkoj mapi. Intenzivno ćemo raditi na projektu Teuta i još dva objekta za koje očekujemo da bi mogli biti u funkciji hotela - Jugooceanija i Jugopetrol. To bi bila četiri nova hotela uz projekat URC za koji postoje preduslovi da se realizuje" – kazao je Gvozdenović. Po njegovim riječima, danas je u Opštini analizirana kompletna situacija i odnos međusobnih obaveza Vlade i lokalne samouprave u našem gradu. „Konstatovali smo da imamo jako uspješnu turističku sezonu i ne samo u Kotoru već i cijeloj Crnoj Gori, da imamo ozbiljan progres koji se ostvaruje u zadnje vrijeme i da idemo dobrim pravcem u razvoju visokokvalitetnog turizma. {gallery}gvozdenovic15{/gallery}

Smatramo da je jedna od ključnih prednosti Kotora to što je pod Uneskovom zaštitom. U sljedećim aktivnostima to je ono što treba dodatno valorizovati i imati pod posebnom pažnjom, a definisali smo niz zajedničkih poteza u tom pravcu. Tu prije svega treba da radimo na realizaciji prostorno-urbanističkog plana. Smatramo da se plan dosta dugo radi i da je od važnosti da narednih mjeseci dođemo do nacrta kako bismo bili u mogućnosti da imamo to kao osnov za izradu prostornog plana obalnog područja. Puno smo razgovarali o infrastrukturi, dogovorili konkretne rezultate, definisali progres ostvaren u proteklom periodu, ali i potrebu za realizaciju urgentnih projekata vezanih za smanjenje gubitaka i pokrivanje određenih prostora koji sada nisu infrastrukturno opremljeni kao nešto što je prioritet. Takođe, dogovorene su aktivnosti oko ubrzanja poslova koje je Vlada preuzela u okviru zaduženja Direkcija za javne radove. Jako je bitan segment razvoja visokokvalitetnog turizma i elemenata vezanih za podršku realizacije takvih projekata. Sa saradnicima sam predstavio stvari koje je usvojila Vlada u dijelu smanjenja inicijalnih troškova početka realizacije projekata sa pet zvjezdica. U Kotoru se već vide pomaci, imamo nekoliko malih hotela koji su dobro pozicionirani na turističkoj mapi i prepoznati od visokih evropskih partnera kao poseban kvalitet. U tom pravcu treba nastaviti. Predstavili smo program koji podrazumijeva podršku preko investiciono-razvojnog fonda gdje bi kapital bio od 3% na period od 10-15 godina za povrat sa smanjenim fiksalnim opterećenjima. Tako bi povrat investicija u takve hotele bila bi negdje ispod deset godina. Predmet zajedničkog interesovanja bila je i razmjena infrmacija oko difuznih hotela koji treba da obezbijede objedinjavanje privatnog smještaja u zajedničku formu koja je kao takva nudi. Veliki potencijal crnogorskog turizma je kvalitet koji nudi Stari grad, pa smo najavili zajednički rad na izradi studije bolje turističke valorizacije Starog grada u kontekstu i kruzing turizma i drugih ponuda ovog prostora. Dogovorili smo da zajednički intenziviramo aktivnosti, da Opština Kotor ima svoje članove u tenderskim komisijama i u komisijama u kojima se rješavaju određena urbanistička pitanja za koja je zadužena država" – pojasnio je ministar održivog razvoja i turizma. Gvozdenović je kazao da je govoreno i o žičari Kotor-Lovćen, pomorskom saobraćaju i izgradnji zaobilaznice. „Što se tiče projekta San Đovani vidio sam u pripremi tog projekta da je zavšena planska dokumentacija i ostale stvari. To je u nadležnosti lokalne samouprave. Ministarstvo i Vlada su spremni da pomognu realizaciju takvih projekata jer smatramo da oni imaju širu dimenziju, ali inicijativa je na Opštini Kotor. Što se tiče zaobilaznice, u okviru Studije zaštite kulturne baštine zauzeće se stav oko zaštite tog prostora i oko odnosa vezano za saobraćajnicu. Danas smo imali posebnu temu, a to je pitanje saobraćaja - pomorskog i alternativnog saobraćaja. Urađene su studije u nekom prethodnom periodu. Podsjetiću, jednu studiju za Perast smo uradili, pa je uveden poseban vid saobraćaja u tom gradiću. Smatramo da je takav vid saobraćaja nešto što predstavlja poseban kvaliteta za ovaj prostor i smatrali da to treba obnoviti, formirali poseban tim i predložili da se uradi studija saobraćaja gdje bi se značajno vodilo računa o prostoru koji je ogroman kvalitet kojim Kotor i Crna Gora raspolažu" – kazao je ministar Gvozdenović. 

Predsjednik Opštine dr Aleksandar Stjepčević je istakao da su sastanci poput današnjeg od izrazite koristi. „Ministarstvo ja napravilo iskorak i došao je ministar sa svojim saradnicima na teren odnosno na lice mjesta. Upoznao se sa svim mogućim razvojnim gdje bi oni mogli da nam pomognu i unaprijede ono što već radimo. Čuli ste da smo razgovarali o implementaciji prostornih dokumentaciji, o UP zoni Škaljari, nju bih posebno naglasio jer u ovom zalivskom dijelu to je naš resurs. Sva su pitanja jako značajna. Vi ste pomenuli lift odnosno žičaru. Postoji plan izgradnje žičare Cetinje-Kotor, sva dokumentacija za lift je završena. Teško je u jednom dahu se dogovoriti i urediti. To su sve krupna pitanja koja zahtijevaju dublju analizu. Pogotovo ovih u prostornom dijelu. Imamo mnogo drugih resursa, ali ako ga jednom pokvarite, teško možete da ga povratite. Ne možemo ostati ni van sistema razvoja i napretka, danas svijet brže napreduje. Moramo biti agilni i kao što je ministar naglasio, da iskoristimo to što pripadamo Uneskovoj kulturnoj baštini, da to podredimo na pozitivan način, a ne da to smatramo svojim deficitom" – zaključio je predsjednik Opštine dr Aleksandar Stjepčević.