Arhiva

Izložba pod nazivom JELENA VELIKA KRALJICA (sedam vjekova od smrti Jelene Anžujske) otvorena je sinoć u Galeriji solidarnosti u Starom gradu. U pitanju je zajednički projekat Narodnog muzeja u Kraljevu i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, uz podršku Manastira Gradac.
„Tragom priče o kraljici Jeleni i spomenicima koje je podigla, izložba stiže u Kotor koji baštini ostatke starog franjevačkog samostana na Gurdiću koji je kraljica gradila istovremeno kad i one u Baru, Ulcinju i Skadru" – kazala je pozdravljajući prisutne istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček.
„Jelena Anžujska, može se reći i kao zetska vladarka, obilježava posljednju četvrtinu trinaestog vijeka intenzivnom gradnjom, izgradnjom i obnovom i pravoslavnih i katoličkih crkava na primorju" – rekao je u svom obraćanju prisutnima direktor OJU „Muzeji Kotor" Andro Radulović.
Kao srpska kraljica, pravoslavna monahinja katoličke vjere uspjela je, navodi on, da nam ostavi primjer prave vjere, mogućnosti i te kako dobrog zajedničkog života na ovoj teritoriji i velike ljubavi i odanosti narodima među kojima je živjela. „Zahvaljući velikom i znalačkom radu tima stručnjaka iz Narodonog muzeja u Kraljevu i Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Beogradu posjetiocima će u prostoru Galerije solidarnosti biti na raspolaganju materijal koji je na prvom mjestu naučnog karaktera, a sa druge strane čini sjajno podsjećanje na ženu, kraljicu, monahinju koja je u velikoj mjeri obilježila vladavinu srpskih vladara – svojih sinova i muža, u primorskim krajevima Crne Gore ali i na široj teritoriji, koja je bez opterećenosti vjerskim opredjeljenjima i rodnim pripadnostima težila da čini i stvara naprednije i otvorenije tlo za razvoj kulture i obrazovanja" – kazao je Radulović.

{gallery}izlozbajelenavelikakraljica{/gallery}

O koncepciji izložbe govorila je jedna od autorki arheološkinja i muzejska savjetnica Odjeljenja za arheologiju Narodnog muzeja u Kraljevu Tatjana Mihailović. „Polazna ideja izložbe je da se onoliko koliko je to moguće iz moderne perspektive, prikaže život vladarke iz kuće Nemanjića. Izložba je koncipirana kroz tri cjeline koje označavaju tri perioda iz života kraljice" – kazala je Mihailović. Ona navodi da se prvi period vezuje za vrijeme nakon udaje za srpskog kralja Uroša prvog, trećeg sina Stefana prvovjenčanog i traje do njegove smrti 1276.godine. To je vrijeme formiranja njihove porodice u kojoj će se roditi sinovi Dragutin i Milutin i kćerka Brnjača.
Drugu etapu njenog života, priča Mihailović, predstavlja samostalno upravljanje dijelom Srbije u tzv. državi kraljice Jelene, pod titulom – Jelene velike kraljice i Jelene kraljice Srbije, Duklje, Albanije, Huma, Dalmacije i primorskih oblasti sa kompletnim upravnim aparatom. „U ovom periodu njeni veliki vladarski potencijali dolaze do izražaja, a obilježava ga i znamenita ktitorska aktivnost koja čini okosnicu ovog dijela priče" – kaže Mihailović. Ona navodi da je nezaobilazna tema i jedinstvena škola za djevojke, pogotovo siročad, koju je organizovala u cilju vaspitanja, podizanja i školovanja sirotih. „Posljednja etapa njenog života nastaje poslije 1306. godine kada upravu nad primorjem preuzima njen unuk Stefan Dečanski. Kraljica koja se zamonašila povlači se u svoj dvor u Brnjacima gdje je i umrla 1314.godine. Otuda treću cjelinu čini priča o najvećoj zadužbini kraljice Jelene – manastiru Gradac kojem je namijenila da bude i mjesto njenog groba i čuvanja njenog imena. Republički zavod godinama obavlja arheološka istraživanja Gradca, a materijal sa iskopavanja se čuva u Narodnom muzeju u Kraljevu" – kazala je Mihailović.
O starom franjevačkom samostanu u Kotoru govorio je arheolog magistar Jovan Martinović koji je izložbu proglasio otvorenom.
„Prema sačuvanim arhivskim zapisima 1283. godine srpska kraljica Jelena podigla je srednjovjekovni samostan Svetog Franja. Ostaci temelja ovog kompleksa otkriveni su sredinom pedesetih godina dvadesetog vijeka kada je u Kotoru trebalo da bude izgrađena pošta. U sklopu njene akcije podizanja franjevačkih samostana na Zetskom primorju (i u Baru, Ulcinju i u Skadru) pored benediktinskog i dominiakanskog, omogućen je prodor još jednog novog monaškog reda - franjevaca ili franciskanaca poznatih i pod imenom Mala braća. Kompleks samostana je srušen po naredbi mletačkih vlasti 1656.godine prilikom velike turske navale na Kotor kako bi se preduprijedila mogućnost da Turci iskoriste crkvu i samostan kao utvrdu za svoje topove. Kada se naišlo na ostatke zidova i grobnice, radovi na izgradnji pošte su zaustavljeni , a zatim su poslije velikih natezanja arheolozi (dr Pavle Mijović) 1956. godine dobili priliku da istraže veliki dio tog prostora. U novijim istraživanjima 1988. i 1989. godine koje je vodila Vilma Kovačević istražen je ostatak kompleksa prema brdu i potoku Šuranj" – kazao je, između ostalog, Martinović. Prema njegovim riječima nakon 1989. godine započele su inicijative stručnjaka Regionalnog zavoda da se svi temelji crkava i grobnice konzerviraju i restauracijom ali su, kako navodi, donedavno bili uzaludni svi napori da se pronađu sredstva za formiranje arheološkog parka na prostoru kompleksa samostana. To je inače, priča Martinović, predviđeno prostornim planovima za ovaj dio grada. „Tek prije nekoliko godina otvorila se prilika (zahvaljujući određenim sredstvima koja su došla sa strane, a ne iz naše države) da se ovaj prostor koliko-toliko uredi i održava. Nažalost, ljudi iz Zavoda koji su na tome radili nisu uspjeli da nađu sredstva da se napravi jedna fina legenda o tome šta znači kompleks samostana i crkve, a to bi svakako trebalo učiniti. Mislim da bi i ova izložba trebala da bude podsticaj za to pa koristim priliku da uputim ovu sugestiju predstavnicima kotorske opštine" – rekao je Martinović.
Pored Tatjane Mihailović, autorke izložbe su istoričarka umjetnosti, viša kustostkija Suzana Novčić (Umjetničko odjeljenje Narodnog muzeja Kraljevo) i savjetnica Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu i rukovoditeljka arheoloških istraživanja manastira Gradac Emilija Pejović.
U ime lokalne uprave otvaranju izložbe je prisustvovao i potpredsjednik Opštine Kotor Tvrtko Crepulja. Zainteresovani postavku mogu pogledati do 15. avgusta.