Arhiva

Preduzeće koje bi se bavilo uzgojem ribe po najnovijoj tehnologiji u dubinskim kavezima na otvorenom moru moglo bi najmanje da udvostruči produkciju marikulture Crne Gore bez rizika za turizam i morsku sredinu, saopšteno je na konferenciji za novinare u Institutu za biologiju mora (IBM), održanoj povodom dugogodišnje saradnje sa ruskom kompanijom "Grupa Alijansa". U tom cilju, a u uslovima limitiranosti zaliva koji može da izdrži (prirodno prečisti vodu) samo dva postojeća uzgajališta riba, kao i povodom mogućnosti neograničene proizvodnje na otvorenom moru, naglašen je značaj saradnje na ekomonitoringu Boke Kotorske koja ovih dana ulazi u novu fazu. Dr Aleksandar Joksimović sa kotorskog Instituta je kazao da su u okviru projekta BIO-ICT nabavljene još dvije stanice. „One će biti instalisane u Institutu i na području Ljute kako bi se konstantno kontrolisao nivo zagađenosti morske vode. Stanice su nabavljenje sredstvima Svjetske banke u okviru HERIC prvog pilot projekta Centra uspješnosti u bioinformatici (BIO-ICT)", kazao je Joksimović. On je precizirao da je za pokrivanje cijelog zaliva ovim sistemom monitoringa potrebno minimum 10 do 12 stanica. Dopremu u Kotor je iz Sankt Peterburga pratio njihov konstruktor prof. dr. Sergej Holodkevič. Prof. dr Vitalij Keondžan je kazao da stanice omogućavaju kontrolu svih parametara mora u zalivu. „Grupa Alijansa je stigla u Crnu Goru 2007. godine i od tada se bavi zaštitom ekologije Bokokotorskog zaliva u što je za osam godina uložila više od milion EUR. Grupa je između ostalog napravila matematičko modeliranje ocjene asimilacije sposobnosti zaliva . Procijenjen je maksimalni obim susptanci koje zagađuju more, a koje ekosistem zaliva ne može da preradi. Rezultati su bili zabrinjavajući. Sadašnji nivo supstanci koje sadrže azot, a koje idu u more je 0,8-1,5 tona dnevno, a zaliv može da preradi oko 2,8 tona. Time je matematički dokazano da je situacija bliska kritičnoj", kazao je prof. Dr Keondžan.{gallery}institutjul{/gallery}

Predstavnik Grupe Alijansa Vladimir Zotov je kazao da tehnologija kaveza podrazmijeva njihovo spuštanje na samo dno mora. „Jedno od preimućstava kaveza je i činjenica da i ribe imaju morsku bolest pa kada su talasi visoki i njima je takođe loše. Spavaju i loše se osjećaju. Zato su smišljeni kavezi da se riba ne uzgaja na površini već na dnu. Rade na principu podmornice. Može da se postavi i video kamera i na osnovu nje se vidi da li je riba dovoljno porasla", naveo je Zotov.

Na konferenciji za medije je saopšteno da će mjerne stanice biti instalirane u reonu Kotora, pored IBM, i u Ljutoj, na farmi za proizvodnju ribe i mušulja COGI, koji je inače i industrijski partnetr u projektu BIO-ICT. „Jedan od glavnih ciljeva projektata BIO-ICT je povezivanje nauke i privrede, tako da partnerstvo COGIMAR-a ima izuzetan značaj. To daje mogućnost njihovog daljeg komercijalnog korišćenja od strane potencijalnih zainteresovanih strana u Crnj Gori i regionu. Korist će biti dvostruka: proizvođač će potvrditi ekološku čistoću svoje produkcije, a kontrola nivoa zagađenja zaliva će biti pojačana. Dvije nove nabavljene stanice će biti uvezane sa već postojećom koju je Alliance ranije donilarala Agenciji za zaštitu životne sredine i IBM-u za potrebe eksperimentalnog monitoringa stanja mora ispred ove naučne institucije. Razmatra se mogućnost dalje nadogradnje postojeće opreme i mjernih stanica kroz projekat BIO-ICT koji bi sa idejnim tvorcima ove metode, razradio sistem elektronskog povezivanja i upravljanja svim stanicama. Za sada će stanice biti povezane međusobno optičkim kablom. To će omogućiti da se sa njih dobija informacija i usmjerava ka budućoj jedinstvenoj bazi podataka u centru BIO-ICT. Projekat je izuzetno važan za Crnu Goru u cjelini koja u 2016. godini treba da započne pregovore sa EU u poglavlju 27 Zaštita životne sredine. Aktivan razvoj projekta će doprinijeti ispunjavanju zahtjeva EU. Pored toga, uspješna realizacija ovakvih projekta u Crnoj Gori će stvoriti mogućnosti dobrog naučnog povezivanja sa sličnim institucijama u Evropi. Istovremeno, postoji spremnost i za novi projekat Grupe Alijansa i IBM. Institut je predložio MPRR plan „Potencijalne zone za marikulturu", koji uskoro treba da u okviru PPOP CG usvoji Vlada Crne Gore. Budućnost marikulture je u udaljavanju od obale, kako bi što manje uticala ne ekosistem mora, povezala se sa turizmom i povećala snabdijevanje Crne Gore svježom ribom. Za to su neophodni kavezi, koji bi se spuštali u vodu, automatizovani, kao podmornice. Njih su razradili ruski naučnici i uspješno su isprobani u Kaspijskom, Crnom moru i u Italiji. Grupa Alijansa je zajedno sa ruskom kompanijom Sadko i specijalistima iz Sankt Peterburga spremna da proizvede i isproba prvi sistem od 3 do 6 takvih kaveza na dijelu mora u Crnoj Gori. U svaki kavez može stati oko 100 tona ribe. Jedno preduzeće moglo bi najmanje da udvostruči produkciju marikulture Crne Gore bez rizika za truzam i morsku sredinu. Crnogorska kompanija PAMEX je već izrazila želju da započne uzgajanje riblje produkcije dalje od obale u takvim kavezima, u partnerstvu sa Grupom Alijansa i IBM. Predstoji dobijanje dozvole i neophodnih investicija", saopšteno je na konferenciji za medije u Institutu za biologiju mora.