Arhiva

Promocija knjige dr Jakše Primorca i dr Zlate Marjanović "LUDVIK KUBA: PJESME DALMATSKE IZ BOKE (1907. g.)" i festivalskog časopisa Lirica br.3: KLAPSKA PJESMA BOKELJSKIH AUTORA XX održane su sinoć u Muzeju grada Perasta.
Direktor KotorArt Međunarodnog festivala klapa Perast Milan Kovačević sa žaljenjem je konstatovao da promociji ne prisustvuje dr Jakša Primorac, čovjek koji je izuzetno zaslužan za to da ova knjiga ima reprezentativan oblik, sadržaj i kvalitet. „Žao nam je i što Branislav Borozan nije sa nama, on je uradio divan prevod Ludvigovih putopisa o Boki. MI smo se večeras odlučili da ne prepričavamo ništa, već da vas kroz ovu knjigu koja ima 480 stranica provedemo čitajući djelove iz te knjige nadajući da smo prepoznali ono što će na pravi način oslikati sadržaj, kvalitet, temu i vrlo vrijedne naučne radove i reprezentovati sav trud koji smo uložili tokom posljednje dvije i po godine, veliku ljubav i volju. Kako smo počeli, na naučnom skupu u okviru jubilarnog X Festivala klapa Perast 2011.godina dr Jakša Primorac je istakao postojanje notnih zapisa iz Boke Ludviga Kube koji bi bili interesantni za proučavanje i prezentovanje, posebno zbog činjenice da u Crnoj Gori nikada nisu objavljeni. Odmah nakon skupa, dr Zlata Marjanović je predložila da ovo zajednički aktuelizujemo. Tako je sve počelo. Original Kubine sveske sa notnim zapisima čuvaju se u Zagrebu u odsjeku za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U februaru 2012. godine uputili smo molbu da nam dostave kopije notnih zapisa s ciljem da ih prezentujemo široj javnosti. Podržao nas je Istorijski arhiv Kotor, kao i konzulat Hrvatske u Kotoru. Već 22.marta dobili smo od Akademije odobrenje sa digitalno kopiranje i kritičko objavljivanje 155 sačuvanih notnih zapisa od 161 originalnih iz sveske pod izvornim Kubinim naslovom ,,Pjesme dalmatske iz Boke''.

{gallery}festivalskaizdanjaperast15{/gallery}

Naš upravni odbor je odredio Jakšu Primorca i Zlatu Marjanović kao naučne obrađivače ove zbirke. Na XI Festivalu klapa u Perastu smo zvanično objavili ove notne zapise i najavili objavljivanje knjige. U današnjem Perastu, kao i u našoj festivalskoj ediciji, neminovno se prelamaju epohe prošlosti, ali i dvije etičke kategorije: dug i odgovornost. Dug prema onima koji su nekada postojali, ostavili trag i stvorili djela dostojna poštovanja, te posebno odgovornost da takve istinske vrijednosti prenesemo budućim generacijama. Promocijom knjige vraćamo dio duga ovom velikom etno-muzikologu, ali i onim nadahnutim nepoznatim bokeljskim i nebokeljskim narodnim pjesnicima koji su smislili ovaj stih i onima koji su ga ispjevali. Objavljivanjem ovog djela ispunjavamo čin naše odgovornosti prema budućim pjevačima, ali i svima onima koji će rado slušati njihove pjesme", pojasnio je Kovačević.
Etnomuzikološkinja i koautorica knjige dr Zlata Marjanović je kazala da Ludvig Kuba u Boki te 1907.godine provodi tek nekoliko nedelja, ali da do nje putuje u jednom drugom smislu još od 1890.godine. „To je zanimljiva i romantična priča. Kuba prvi put u životu ima priliku Boku da vidi 1890.godine na svom proputovanju iz Dalmacije za Crnu Goru i tada se kod njega rađa želja da se njenoj muzičkoj tradiciji posebno posveti. Jesen 1907.godine, Kuba okuplja Bokelje da mu pjevaju i tako saznajemo za gospodina Rosija i gospođu Stefanović iz Kotora, na Mulu mu se odazivaju za pjevanje Anton Pasković, Milan Petović, Ferdo Petović, Krsto Dončić, Marija Dončić, Ivka Luković, Vjekoslava Marović, Regina Janković, potom Katica Kate Burović i Kate Niković iz Perasta, Ljubomir Taksi i Pero Subotić iz Risna, Anđela i Njega Raičević iz Tivta. Kada me pitaju koji primjer iz Kubinih zapisa bih izdvojila, koji mi je najdraži, ja kažem svih 157 do kojih smo imali prilku da dođemo", navela je Marjanović.
Muzikolog, recenzent knjige doktor Slobodan Jerkov istakao je da se zapravo radi o kompleksnom istraživačkom djelu, o specifičnom muzičkom stvaralaštvu, klapskom pjevanju u Boki Kotorskoj i Dalmaciji. „Ovaj rad je sastavljen od mnoštva etnoloških, muzikoloških, istorijskih podataka različitog karaktera, značenja i sadržaja. Autori su do tih podataka došli koristeći objavljene i neobjavljene radove iz državnih i privatnih arhiva. Korišćeni su drugi izvori, kao što su lično terensko istraživanje i kazivanje pojedinaca. Potom je sve to sistematizovano i objašnjeno što je zahtjevalo određene napore. U knjizi se ističe da je ova etnomuzihološka problematika nedovoljno obrađena i da je to ustvari razlog ovakvog sveobuhvatnog pristupa obrađivanja ove teme. Osvjetljavajući prošlost željelo se ukazati na postojanje kontinuiteta razvoja i očuvanja koji su specifičnosti svojstvene crnogorskom etničkom identitetu. No, budući čitaoci ne treba da shvate kako će konačno naći odgovore na sva pitanja vezana za klapsko pjevanje i narodnom pjevanju u Crnoj Gori. Ovdje su, čak otvorena neka nova pitanja koja će svakako biti predmet daljeg istraživanja. Velika je zasluga Festivala klapa Perast za dobijanje ovog vrijednog izdanja, ali ne treba se zadovoljiti onim postignutim, već osmišljeno i vrijedno dalje raditi na uneprjeđenju klapskog pjevanja. Po meni, kuriozitet ove knjige je preplitanje tri jezika, hrvatskog, srpskog i crnogorskog kojima se služe autori i urednik", zaključio je Jerkov.
Nakon dodjele zahvalnica i prigodnih poklona, predstavljena je Lirica broj 3 posvećena je poznatim stvaraocima koji su u Boki tokom XX vijeka utemeljili autorsku bokeljsku klapsku muziku. „To su Tripo Tomas, Ivo Begu, Milorad Minja Vučetić, Dragan Rakić, Nikola Gregović, Božidar Ivanišević i Nikša Čučić. Istovremeno su svojim obradama narodnih pjesama, formiranjem klapa i muzičkim radom sa njima, trajno smjestili Boku u svijet klapskog pjevanja. Pored antologijskog izbora njihovih pjesama, sjećanjima smo objedinili značajne djelove njihove životne i muzičke priče, u Boki u kojoj su ostavili neizbrisiv trag, u Boki koja ih je voljela i poštovala kao drage i omiljene ličnosti, velike i vrijedne muzičke stvaraoce. Zato su iznad svega i bokeljski autori", saopštio je direktor KotorArt Međunarodnog festivala klapa Perast Milan Kovačević.
Sinoćnjoj promociji su prisustvovali: samostalna savjetnica za muzičku djelatnost i muzičko-scensko stvaralaštvo Dobrila Popović, predsjednik Skupštine Opštine Kotor Nikola Bukilica, Branko Nedović potpredsjednik Opštine Kotor
U muzičkom programu su nastupile klape "Alata" iz Pogdorice i "Bellezza" iz Tivta.