Arhiva

Na XI redovnoj godišnjoj skupštini Maslinarskog društva „Boka" koja je održana u multimedijalnoj sali opštine Tivat minulog vikenda se čulo da je prošlogodišnji rod maslina bi neznatan, a većina maslinjaka nije rodila. Tim povodom, gošća Radio Kotora bila je izvršna direktorka Maslinarskog društva „Boka" Vesna Đukić, podsjetivši da i pored izuzetno povoljnih prirodnih uslova, maslinarstvo na crnogorskom području još uvijek nema značaj koje bi moglo imati.
„Mnogi od nas su imali priliku da posjete Hrvatsku, Italiju, Španiju i da vide kako se maslinarstvom bave ljudi u tim zemljama. Tamo postoje zaista nepristupačni predjeli. Recimo, u Hrvatskoj se na velikim uzbrdicama, uz pomoć mašina, kopa kamenit teren i pretvara se u onaj plodan-spreman za sadnju. Tako se sade plantaže vinove loze i maslina. Globalna je tendencija da se ljudi vraćaju selu, prirodi i zdravom životu, a mi imamo toliko kapaciteta da ponekad mislim da je za sve nas previše. Činjenica je da treba poslušati savjete udruženja i edukovati se", mišljenja je Đukić.
Posljednjih godina, kaže, maslinarstvo u Boki je u trendu interesa poljoprivrednih proizvođača i na određen način dostiže svoj ''procvat''. „Veoma nas raduje da se i mladi ljudi uključuju u proces sadnje i uzgoja maslina. Na redovnoj godišnjoj skupštini vidjeli smo primjer da tri generacije, djed, unuk i otac, rade na podizanju novih zasada maslina i obnovi starih. To nisu pojedinačni slučajevi, danas na svakom koraku možete vidjeti da se krče šume i iz njih izranjaju stabla maslina", navodi Đukić.

Da bi maslinarska proizvodnja mogla biti tržišno konkurentna i marketinški podržana, rekla je, nužna je i regionalizacija poljoprivrede koja bi usmjeravala poljoprivrednu proizvodnju. „Da bismo očekivali povoljne rezultate, potrebno je pratiti šta nauka kaže na temu uzgoja maslina, da oslušnemo kako se boriti protiv bolesti i štetočina i primjenjivati odgovarajuću agrotehniku", podsjeća ona.
Ističe da resorno ministarstvo veoma malo finansijskih sredstava opredjeljuje za unaprijeđenje maslinarstva. „Ukoliko bi bilo više novca i angažovanost maslinara bila bi znatno veća. Prije desetak godina postojala je ideja da se uradi plan obnove i razvoja maslinarstva na teritoriji Boke. To je urađeno u idejnom smislu, ali nažalost, nije prepoznato od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. No, sada već imamo Zakon o maslinarstvu, imamo i strategiju koja bi trebala da bude usvojena. Potrebno je da se država, ministarstvo, ali i građani uključe, da se potrudimo, napravimo akcioni plan obnove i sadnje maslina", kaže Đukić.
Ukoliko želimo da se ozbiljno bavimo turizmom, smatra ona, naš životni prostor svakako ne može ostati potpuno neokrnjen. Ali, mora postojati granica, da se sačuva ono što je bilo, kad već nemamo veliki prostor. „Najlakše je ukloniti, odnosno izgubiti autentični izgled. Zavidim ljudima koji žive u selima i u priobalnim područjima Italije, Španije, tamo se ništa ne mijenja, decenijama je sve isto, a sve napreduje. Tamo se zakon ne bavi očuvanjem maslina, već se štiti proizvod od zloupotreba i špekulacija", navodi Đukić, uz podsjećanje da se u Boki proizvodi veoma kvalitetno ulje. "Ne proizvodimo velike količine, ali kvalitetom možemo parirati boljim proizvođačima. Problem kod nas je što maslinari moraju biti registrovani kako bi mogli iznositi svoje proizvode na javno tržište. Registrovanjem se maslinar obavezuje da ima etiketu. Mišljenja sam da ukoliko imate dobro pakovanje, etiketu koja opravdava ono što se nalazi u boci, sigurno se može dobro i prodati. Opština Tivat jedina vodi registar maslinara, ne maslinjaka u smislu poreske obaveze, već ima evidenciju maslinara i maslina i na osnovu toga se izrađuje program podrške. Opština Kotor ima strategiju razvoja, ali nema akcioni plan, ima izglasan, ali još uvijek predstavlja samo slovo na papiru. Trebalo bi konkretno nešto raditi. Raduje činjenica da je u Strateškom planu opštine Kotor predviđena obnova starih mlinova, starih kuća, domova kulture za potrebe turizma. Jedan od takvih-aktivnih mlinova je u Pelinovu i to Maslinarsko-uljarske zadruge, koji nije u smislu turističke atrakcije značajan, ali je bio jedini s ove strane zaliva. Sada ima više mlinova, što ih bude više, podstaći će se i proizvodnja", zaključila je Đukić.