Arhiva

Udruženje prodavaca Gradske pijace juče je ispred zgrade Opštine Kotor u Starom gradu organizovalo protestni skup protiv zatvaranja dijela najstarije tržnice na ovim prostorima.
Prisutnima se najprije obratio ribar i predsjednik Mjesne zajednice Muo Milorad Mišo Krivokapić rekavši da ih je okupila vijest koju teško mogu izgovoriti, a to je da jedan od simbola grada Kotora neće izgledati kao što je izgledao vjekovima unazad. „Okupila nas je vijest da nećemo moći iznositi svoje autohtone prizvode i da će kupci biti uskraćeni za gavice sa Mula, sir iz Grblja i salatu iz Škaljara", saopštio je Krivokapić.
Mirčeta Konatar govorio je ispred skoro 300 zakupaca tezgi. „Branimo egzistenciju svojih porodica i mjesto koje vjekovima služi za prodaju životnih namirnica. Branimo mjesto susreta građana mediteranskih navika i života. Egzistencija 1 200 članova porodica zakupaca trebalo bi da je predmet brige ukupne državne zajednice" - mišljenja je Konatar.
„U prodaji namirnica na gradskoj pijaci Grbljani su imali vodeću ulogu", istakao je predsjednik Mjesne zajednice Grbalj Željko Ćetković podsjetivši da je ovo mjesto nekad hranilo cijelu Boku Kotorsku. „Moćna austrijska imperija je prije jednog vijeka napravila ugovor sa Grbljanima da povuku gornjogrbaljske izvore iznad sela Šišići, a zauzvrat dala im kotorsku pijacu na korišćenje bez novčane nadoknade. Molim one čiji preci nisu radili u fabrici Vučković, nisu kupovali u Biskupovića, a nisu ni vezivali konje na Šuranj, neka prespavaju prilikom donošenja odluke o kotorskoj pijaci i neka ulože napor da ona ostane na istom mjestu. Apelujemo na lokalnu samoupravu i centralnu vlast da pomognu grbaljsku infrastrukutu, ohrabre domaćina u poljoprivrednoj djelatnosti. Ima nade da u starom sjaju opet zamiriše verdurom kotorska pijaca, jer ovakvog kvaliteta namirnica nema nigdje", zaključio je Ćetković.
Vlasta Mandić obratila se građanima u svojstvu arhitektice-urbanistice koja je nakon zemljotresa 1979. godine bila šef tima koji je uradio Urbanistički projekat Starog grada Kotora. Ona je naglasila da je projekat bio preduslov za dobijanje finansijskih sredstava za početak obnove našeg grada i šireg područja, kao i obaveza nakog proglašenja Kotora za grad pod zaštitom UNESCO-a. „Zbog njegove važnosti odbranila sam taj projekat pred jugoslovenskom stručnom revizionom komisijom i komisijom UNESCO-a na čelu sa tada najvećim stručnjakom zaštite gospodinom Ciborovskim. Projekat je svojevremeno dobio sve pohvale, jer je planirao Stari grad kao aktivnu urbanu strukturu stambenih, administrativnih, poslovnih, kulturno-zabavnih i drugih funkcija. Tržnica, pjaca, markat, nije samo mjesto prodaje i kupovine. To je mjesto sastanaka i komunikacije građana, prezentacija proizvoda namjernicima svake vrste, našeg mentaliteta, naše gastro kulture koja u novije vrijeme postaje i dio ponude kulturnog turizma. Po kriterijumima UNESCO-a markat spada u nematerijalnu vrijednost koja je pod zaštitom. (prilog možete poslušati na sljedećem linku https://radiokotor.bandcamp.com/track/pijaca-protest-prilog )

{gallery}protestpijaca{/gallery}

Svi gradovi u zemljama Mediterana zadržali su svoje tržnice otvorene, poluotvorene ili zatvorene uz poboljšane sanitarno-higijenskih i boljih funkcionalnih uslova. Tako je u Dubrovniku, Splitu, Atini, Pireju, Parizu, Istanbulu i na cijelom Bliskom Istoku. U posljednje vrijeme provlači se ideja za zatvaranje našeg markata, koju prate česti dolasci državnih inspekcijskih službi uz zabranu prodaje ribe, sira, suvog mesa. Postavljaju se uslovi koji više idu u prilog zatvaranju markata nego poboljšanju uslova prodaje. Kome smeta markat? Ne poznajem niti jednog građanina Kotora kojem smeta markat. Naprotiv, oni jedva čekaju subotu da uživaju u organskoj ponudi koje je sve manje, a koju mi još uvijek imamo zahvaljujući vrijednim domaćinstvima Grblja, Luštice, Orjena, Grahova. Zbog dobre i zdrave ponude na pijaci, tu se snabdijevaju građani iz svih mjesta Boke. Po tome je kotorska pijaca uvijek bila poznata i ona je kultno mjesto života grada. Kotor je postao grad kafića, restorana, suvenirnica. Ukoliko ih još treba, neka ih sagrade na Vrmcu, San Đovaniju, na drugim mjestima, a markat neka ostane građanima. U čije nove interese se uklapa prostor na kojem se nalazi markat? Zabrana prodaje zbog loših higijenskih uslova ne može biti razlog zatvaranja pijace, jer niko ne zatvara bolnice, hotele, vrtiće, gdje se od nehigijene razbolijevaju i umiru u 21. vijeku. Po srijedi su druge namjere, nove privatizacije o kojima kao građani tražimo da budemo transparetno obavješteni i uklučeni u odlučivanje, jer naš grad Kotor su izgradili preci, a mi, današnje generacije smo ga obnovili" - rekla je Mandić.
Zahtjev zakupaca je da u roku od 15 dana predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević, u prisustsvu direktora Javnog komunalnog preduzeća „Kotor" Kotor Zorana Mrdaka, primi članove odbora zakupaca. Odbor želi da se na pijaci stvore sanitarno-tehnički uslovi kao što je to u Budvi i Tivtu i da se dozvoli promet namirica životinjskog porijekla.
Građanima se potom obratio i predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević koji je kazao da niko ne zatvara pijacu. „Tržišna inspekcija je uradila svoj posao i dala svoje ulsove. Na istom smo zadatku. Niko ne želi da se markat proda, niti da se pijaca odvoji od nas. Zaključci sa ovog skupa su me obradovali, ali je ovo pogrešan redosled. Prvo, moramo vidjeti koji su nam ciljevi, pa onda imati protest. Ovaj skup po mom mišljenju nema negativnu konotaciju, tumačim ga kao veliku podršku za rješavanje gorućih pitanja u našem gardu i mislim da ćemo uspjeti da zajedničkim snagama riješimo ovaj problem. Ulica jednostavno nije rješenje već krajnja nužda. Imam kućne prijetelje koji prodaju na kotorskoj pijaci i hrane moju porordicu, tako da razumijem njihove probleme i znam da je sa tuđom mukom najlakše manipulisati. Zato molim sve koji su danas iskazali visoku svijest u ovoj prilici da pažljivo i konstruktivno priđemo ovom problemu kako bismo našli optimalno i pravo rješenje za naš markat. Nadam se da ćete i u ostalim problematičnim situacijama reagovati ovako složno i pomoći da rješavamo ostala goruća pitanja kao što su saobraćaj, vodosnabdijevanje, očuvanje kulturne baštine", rekao je Stjepčević.
Direktor DOO „Komunalno Kotor" Zoran Mrdak osvrnuo se hronološki na aktivnosti koje je ovo preduzeće preduzelo kako bi se prevazišao ovaj problem. „Inspekcijski nadzor na kotorskoj pijaci obavljen je 2. februara ove godine i doneseno je rješenje o zabrani prodaje hrane životinjskog porijekla izvan kućica koje posluju u sastavu DOO Komunalno Kotor. U obrazloženju rješenja se navodi da se prodaja odvija bez minimalnih higijensko-tehničkih uslova, to jest da su namirnice životinjskog porijekla izložene aerogenoj kontaminaciji od izduvnih gasova, motornih vozila, ptica, glodara, jer prostor nije fizički odvojen od namirnica biljnog porijekla. Navedeno je i da je za četiri kućice koje obavljaju promet ovih namirnica ispunjen minimum zahtjeva, te da za njih ne važi zabrana, uz obavezu da se otklone nedostaci po ukazu inspektora. Ovim rješenjem naloženo je Komunalnom preduzeću da se postojeće kućice urede i obezbijedi njihovo lako održavanje, obezbijedi dovoljan broj ormara za garderobu zaposlenih, odvoji prostor za svježu ribu i obezbijedi dovoljan broj rashladnih vitrina, topla i hladna voda, uspostavi princip dobre higijenske prakse, uz uredno vođenje temperature na rashladnim uređajima. Dat nam je rok od osam dana. Naše preduzeće je u dogovoru sa korisnicima objekata saniralo postojeće kućice, izrađen je boks sa četiri prostora za garderobu, sa lavaboima i obezbjeđen je dovod tople i hlade vode. Što se tiče prodaje ribe, urađeno je idejno rješenje i ušli smo u proces prikupljanja ponuda, izrade i nabavke opreme, a sve u skladu sa javnim nabavkama. Ovaj posao nije moguće uraditi za osam dana. Osim navednog, na gradskoj pijaci sanirane su elektroinstalacije, dio krova, sistem kanalizacionog odvoda. Inspekcijska kontrola obavljena je ponovo 19. maja ove godine kada je donijeto rješenje kojim se zabranjuje prodaja hrane životinjskog projekla na zelenoj pijaci, uz napomenu da se moraju ukloniti sve opreme i uređaji potrebni za prodaju hrane životinjskog porijekla. Osnovni razlog donošenja ovog rješenja, bili su uslovi prodaje i slaba zaštita od izduvnih gasova motornih vozila sa magistralnog puta i fizička neodvojivost prodaje namirnica životinjskog porijekla od ostatka pijace. Komunalno preduzeće je na izdato rješenje uputilo žalbu Ministarstvu poljoprvrede i ruralnog razvoja preko Uprave za inspkecijske poslove 27. maja, uz sa obrazloženje da je gradska pijaca tradiocionalno značajna i da je teško da se u tako kratkom roku obavi veća rekonstrukcija. Naknadno je donesen zaključak po kojem se dozvoljava promet namirnica životinjskog porijekla (mliječnih proizvoda, ribe, jaja i meda) samo subotom od 7 do 11 sati. Rok primjene ove odluke je 1. oktobar ove godine. Nepoštovanje rješenja i zaključaka Uprave za inspkcijske poslove povlači finansijske sankcije koje bi mogle, zbog svojih iznosa, poremetiti solventnost preduzeća. Mi smo u stalnoj koordinaciji sa predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove sa željom i nadom da će ipak popustiti u ovim odlukama, a svakako dobar način je da ajedno sa predsjednikom Opštine i odgovornim službama tražimo adekvatno rješenje" – rekao je Mrdak.
Današnji protestni skup podržali su i odbornici Socijalističke narodne partije, Demokratskog fronta i Liberalne partije.
Podsjetimo, redakcija Radio Kotora od Veterinarske inspekcije očekuje odgovore vezane za zabranu prodaje proizvoda životinjskog porijekla na kotorskoj pijaci.