Arhiva

Nakon konzervacije u stalnu postavku Muzeja grada Perasta vraćena je istorijska slika „Marko Martinović uči ruske kneževe i boljare pomorstvu", a tim povodom u ovoj muzejskoj instituciji sinoć je održano predavanje o važnosti pomenute slike kao jedinstvenog kulturnog dobra u Muzeju grada Perasta. Prisutne je na početku pozdravio direktor Javne opštinske ustanove „Muzeji" Andro Radulović. „Veliko mi je zadovoljsto da vas pozdravim iz više razloga, posebno jer se vratio jedan od naših najvrijednijih eksponata sa restauracije i zablistao u punom sjaju. Vratio se gdje pripada, gdje će biti dostupan brojnim posjetiocima Muzeja, gdje će moći da uživaju u njegovom osvježenom izrazu. Posebno mi je drago što su večeras a nama predstavnici Centra za konzervaciju i arheologiju" – kazao je Radulović. Saradnja OJU ,,Muzeji''Kotor i Centra za konzervaciju, navodi on, predstvlja primjer uspješne međuinstitucionalne saradnje te uzajamnog razumijevanja i pomaganja. „Naime, u posljednje dvije godine od kad sam ja na čelu OJU Muzeji, veliki broj predmeta je restauriran i tako sačuvan za buduće generacije, a mnogi su od njih restaurirani besplatno, a to je potvrda već pomenute uspješne saradnje. Zahvalio bih se direktorici Centra Ivani Medenici, Željku Čelebiću i Željku Kaleziću. Posebno se zahvaljujem timu konzervatora čijem je znanjem, sposobnošću, stručnošću i predanošću ostvaren ovakav imepresivan rezultat. To su Jasminka Grgurević, Slavica Lompar i Drago Radimir. Siguran sam da će saradnja između naših ustanova u narednom periodu biti još uspješnija" – rekao je Radulović.

{gallery}markomartinovicslika{/gallery}

„Ovu priliku bih sa zadovoljstvom iskoristila da se zahvalim Andru Raduloviću i njegovim saradnicima na izuzetnoj saradnji i na maksimalno korektnom i kolegijalnom odnosu. Drago mi je što je Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore učestvovao u ovom projektu, a to nije naš jedini zajednički projekat, u budućnosti će ih biti još više" – kazala je direktorka Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Ivana Medenica
Načelnik područnog odjeljenja Centra za konzervaciju i arheologiju Kotor Željko Kalezić takođe je pohvalio saradnju sa kotorskim Muzejom.
„Stvarno mi je zadovoljstvo što smo ovih par godina napravili jednu izuzetnu saradnju sa izuzetno velikim i dobrim čovjekom, odličnim direktorom koji će, nadam se, učiniti da ustanova na čijem je čelu još više unaprijedi svoj rad" – kazao je Kalezić.
„Mislim da nije pretjerano reći da ova slika jeste jedan od simbola Perasta, a u muzejskoj postavci jedan od najznačajnijih artefakata" – kazala je istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica Marija Mihaliček. Ona je navela da je spomenička vrijednost ovog ulja na platnu iskazana u njenom sadržaju odnosno u istorijsko-dokumentarnoj vrijednosti, a ne u, kako navodi, umjetničkoj koja je gotovo zanemarljiva. „Osnivanjem Muzeja u Perastu 1937.godine slika je ušla u inventar muzejskih predmeta. Godine 1948, prilikom obilježavanja 250 godina pomorske škole Marka Martinovića, u kući na kraju Perasta poznatoj kao Nautika bila je urađena postavka u kojoj su uz ovu sliku bile izložene muzearije i arhivarije vezane za porodicu Martinović. Postavka koja je važna za valorizaciju ličnosti Marka Martinovića kratko je bila tamo. Poslije restauracije palate Bujovića slika je prenešena u taj prostor. Njena istorijska, pomorska, kulturološka, sociološka i muzeološka značenja učinili su je najistaknutijim muzejskim predmetom i najboljim reprezentom pomorske istorije Perasta. Zahvaljujući njoj Muzej u Perastu je pribavio epitet najbogatijeg pomorskog muzeja u bivšoj državi" – kaže Mihaliček. Navodi da o značaju slike svjedoči i potreba za njenim kopiranjem na drugim mjestima. „Vrijeme stalno potvrđuje vrijednost ove slike kao dokumenta jedne od najvažnijih stranica istorije Perasta i početka organizovanja pomorskog školstva, prvih veza Rusije sa Crnom Gorom i velikog doprinosa pomoraca iz Boke u službi carske Rusije. Večeras se sa velikim zadovoljstvom možemo uvjeriti da je još jedno kulturno dobro neprocjenjive istorijske vrijednosti nakon sprovedenih konzervatorskih mjera zablistalo u svojoj punoj mnogoznačnoj simbolici. Želim da se lično zahvalim i čestitam konzervatorima na uspješno obavljenom poslu" – rekla je Mihaliček.
O sprovedenim konzervatorskim mjerama govorila je konzervatorka Jasminka Grgurević
„Moje večerašnje izlaganje mogla bih svesti na tri rečenice. Prva je da su na slici sprovedene konzervatorsko-restauratorske mjere, druga je da smo prilikom odluke o sprovođenju mjera odlučili da restauraciju slike iz 1962.godine tretiramo kao jednu od slojeva slike, zapravo kao jedno od vrijednosti izvornog djela. Treće, cilj svih intervencija je bio da se ispoštuje slojevitost djela i da se prilikom sprovođenja mjera u samo djelo unese što manje novih materijala" – kazala je između ostalog Grgurević.
Ona je kazala da se tim konzervatora opredijelio za princip minimalnih konzervatorskih intervencija. „Drveni ram je očišćen od prljavštine, inventarskih broj je sačuvan, nedostajuće i polomljene kajle su zamijenjene novim, platno je sa poleđine nahranjeno voskovno smolastom masom, istim materijalom koji je korišćen prilikom prethodne intervencija, stare kitirane površine na licu koje su bile poljuspane su vraćene istom smolastom masom, izvedene su popravke starih restauratorskih retuša, bojni sloj je očišćen i nahranjen slojem lanenog ulja i lakiran je novim slojem laka. Jedini novi materijal koji je unešen u strukturu djela je novi lak Vinzor Njutn, u dva nanosa. Cilj svih sprovedenih mjera je bio konsolidovati stanje djela, maksimalno čuvajući isto od stresa i spriječiti njegovu dalju degradaciju unoseći što manje novih materijala u strukturu slike te zaštititi mnogoslojnost dokumentarnog iskaza koji ova istorijska slika nosi" – rekla je Grgurević.