Arhiva

Sastanak odbora Regionalne alijanse ICOM-a za Jugoistočnu Evropu-RA ICOM SEE održava se danas u prostorijama Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Prisutne je na početku pozdravila direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Mileva Pejaković Vujošević.„Posebno je zadovoljstvo što smo predloženi za nagradu „Živa" koja se dodjeljuje u Sankt Peterburgu, a komisija koju čine Andreja Rihter i Sarita Vujković obilazi Muzej kako bi se upoznala sa funkcionisanjem institucije" – kazala je, između ostalog, Pejaković Vujošević. Sastanak je vodila predsjednica regionalne organizacije ICOM SEE prof.dr Mila Popović Živančević .„ICOM SEE je regionalna organizacija iz organzacione strukture ICOM-a. Najmlađa je organizacija i na neki način je izazvala strukturalne i organizacione promjene u ICOM-u. Neki od inicijatora, osnivača danas prisustvuju konferenciji" – rekla je Popović. Ona je navela da je ICOM SEE prerasla u jednu od najaktivnijih i najefikasnijih organizacija organizacione strukture ICOM-a. „Ono što karakteriše ovu organizaciju jeste da je osnovana na osnovu lične, profesionalne incijative pojedinaca iz Istočne Evrope, prije svega iz zemalja bivše Jugoslavije" – rekla je Popović.Mileva Pejaković Vujošević je predložila da se na današnjem skupu diskutuje o aktivnostima na zaštiti nematerijalne kulturne baštine.{gallery}muzej1504{/gallery}

„Na trideset drugoj sjednici Generalne konferencije organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, koja je održana u Parizu od 29. septembra do 17. oktobra 2003. godine, usvojena je Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Svrha ove Konvencije je: zaštititi nematerijalnu kulturnu baštinu, osigurati poštovanje nematerijalne kulturne baštine, zajednice, grupa i pojedinaca kojih se to tiče, podići svijest o važnosti nematerijane kulturne baštine na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, osigurati uzajamno uvažavanje te baštine kao i međunarodnu saradnju i pomoć" – rekla je u svom izlaganju Pejaković Vujošević i pojasnila: „Djelujući u duhu Konvencije i ciljeva kojima ona teži, Ministrastvo kulture Crne Gore, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, kao i pojedinci (posebno treba istaći angažman profesora dr Milenka Pasinovića, žitelja Boke Kotorske) aktivno su se uključili u popisivanje nematerijalnih kulturnih dobara od nacionalne važnosti. Do sada se popisalo 186 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore, što je podatak od izuzetnog značaja. Boka Kotorska je prepoznatljiva kao područje u kojem dominira najveći broj nematerijalnih kulturnih dobara unutar Crne Gore. Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara 2013. godine donijeli su rješenje i proglasili nematerijalnim kulturnim dobrima Bokeljsku mornaricu 809, Fašinadu, Bokeljsku noć i Dobrotsku čipku.
U toku je nominacija još četiri nematerijalna kulturna dobra sa prostora Boke Kotorske. To su: legenda o postanku Kotora, legenda o Tre sorele, legenda o nesrećnoj ljubavi Katice Kalfić iz Perasta i francuskog vojnika, kao i vještina izrade dobrotske torte. Ova kulturna dobra biće uskoro i zvanično uvrštena u nematerijalnu kulturnu baštinu Crne Gore.
Kada je u pitanju međunarodna saradnja i pomoć vjerujem da će Regionalna alijansa ICOM-a za Jugoistočnu Evropu zajedničkim naporima učiniti da nematerijalna kulturna dobra budu ključni segment prepoznavanja i definisanja kulturnog identiteta. Zbog toga svi treba da se angažujemo na ovom zajedničkom poslu – na očuvanju nematerijalne kulturne baštine, kao i na osiguravanju uzajamnog uvažavanja te baštine" – rekla je Pejaković Vujošević. Ona je kazala da je važan segment nematerijalne kulturne baštine Boke Kotorske Kolo Bokeljske mornarice. „ Prikazivanjem filma o tradicionalnom kolu Udruženja pomoraca koje postoji dvanaest vjekova, želimo da ukažemo na njegov značaj i ulogu u valorizaciji nematerijalnih kulturnih dobara" – istakla je Pejaković Vujošević.
Nekadašnja ministarka kulture Slovenije i direktorica Foruma slovenskih kultura Andreja Rihter objasnila je da je Forum međunarodna organizacija
koja povezuje trinaest slovenskih država - Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Bugarsku, Ukrajinu, Rusiju, Bjelorusiju, Poljsku, Češku i Slovačku. „ U svim ovim državama smo aktivni u okviru različitih projekata. Članovi naše uprave su ministri za kulturu. Po struci sam istoričarka, muzeolog. Za mene je najveće nasljeđe naš slovenski jezik, jezik koji nas je združio i koji nas povezuje. To je nematerijalno kulturno dobro koje svi zajedno moramo da sačuvamo. Drago mi je da je Pomorski muzej Crne Gore Kotor učestvovao prošle godine u projektu ''Slovenski karnevali'' , tačnije na međunarodnoj izložbi u organizaciji Foruma slovenskih kultura u saradnji sa UNESCO-m koji je naš partner" – rekla je Rihter.
Planirano je da se danas usvoji Programa rada za 2015. godinu i donese odluka o pripremi Generalne skupštine ICOM-a koja će se održati u Milanu 2016. godine. Takođe, pored ostalog, biće donešena i odluka o nastavku projekta „Zaštita kulturnog nasleđa u vanrednim situacijama", kao i priprema publikacije Zbornika radova sa druge Regionalne konferencije III i IV toma" – saopšteno nam je iz Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.
Sastanku prisustvuje preko dvadeset predstavnika iz Italije, Bugarske, Albanije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Na skupu su opštinska sekretarka za kulturu Tijana Čađenović, direktor JU ,,Muzeji'' Kotor Andro Radulović, predstavnica Centra za konzeravciju i arheologiju Crne Gore Jasminka Grgurević, načelnica Istorijskog arhiva Kotor Snežana Pejović, predsjednik Upravnog odbora „Bokeljske mornarice" Aleksandar Dender i načelnica Uprave za zaštitu kulturnih dobara u opštini Kotor Marija Popović.