Arhiva

U cjelini prenosimo saopštenje NVO „Matice Boke" koje je proslijeđeno našoj redakciji: „Stanovnici primorja će predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću uputiti zahtjev da se sa dnevnog reda sjednice zakazane za srijedu povuče rasprava o nacrtu Zakona o Morskom dobru koji je diskriminatorski i protivustavan – zaključak je veoma posjećene tribine Matice Boke „Privatna svojina u zoni Morskog dobra" koja je proteklog vikenda održana u multimedijalnoj sali opštine Tivat.
Na tribini kojoj su prisustvovali potpredsjednik SNP Vlado Šanjo Samardžić, potpredsjednik CDU Neven Staničić, poslanici Snežana Jonica i Obrad Gojković, odbornici u lokalnim parlamentima primorskih opština, predstavnici MANS, NVO „Mogul" iz Ulcinja, Tivatske antikorupcijske akcije, NVO „Jaz Mrčevo polje", Mitropolije crnogorsko primorske i predstavnici „Morskog dobra" čule su se poruke da ukoliko vlast ne bude imala sluha za zahtjeve građana na primorju, nijesu isključeni protesti i blokada puteva. Matica Boke će kako se čulo proslijediti svoje amandmane na ovaj zakon kojim će tražiti izmjene naročito u članu 25 kojim se definiše svojinski režim u zoni morskog dobra, a tražiće i povlačenje stava Vrhovnog suda o ovoj problematici.{gallery}maticaboketivat{/gallery}

Otvarajući tribinu predsjednik Skupštine Matice Boke Dragan Lepetić je rekao da Predlog Zakona o Morskom dobru nije prošao stručnu pravnu ekspertizu. „Treba pribaviti mišljenje eksperata da bi ovaj zakon bio primjenljiv. On bi trebao da doprinese pravnoj sigurnosti građana, ali i budućih investitora a ne da se donosi na ovaj način po sistemu grlom u jagode", istakao je Lepetić.
„Crnogorske elite kreću u zaštitu svoje imovine diskriminišući sve ostale. Ovim predlogom zakona vrši se diskriminacija primoraca koji imaju imovinu u zoni morskog dobra u odnosu na ostale građane Crne Gore. Na ovaj način vlast želi oduzeto i legalno stečenu imovinu i proglasiti je pravnom. Princip sticanja imovine mora biti jednak i za građane i za državu", rekao je Ivan Starčević obrazlažući amandmane Matice Boke. On je u ime Matice Boke tražio da se Zakon vrati u formu nacrta i na javnu raspravu.
Ines Mrdović iz MANS-a je poručila da je riječ o duboko nepravednom zakonu koji će sa Zakonom o eskproprijaciji imati nesagledive posljedice po ukupan život građana. „MANS-ov tim će u ponedjeljak proslijediti tridesetak amandmana koje ćemo plasirati poslanicima u crnogorskoj skupštini. Ogroman broj amandamana dovoljno govori o tome koliko se radi o problematičnim i spornim rješenjima. Ništa novo kad je u pitanju Vlada Crne Gore gdje se mnogo toga dogovora iza zatvorenih vrata. Ako se zabranjuje pravo svojine na morskoj obali, plažama, privezištima, onda to građanima treba objasniti", istakla je Ines Mrdović pitajući zašto je predlog ovog zakona kupio prašinu u skupštini, a sada se odjednom pojavljuje u proceduri. Ona je istakla da je indikativno to što se rasprava o zakonu o morskom dobru poklapa sa novim propisima u vezi geoloških istraživanja nafte i gasa u moru i poručila da će MANS tražiti da nova Agencija za upravljanje morskim dobrom odgovora Skupštini, a ne vladi Crne Gore.
Poslanik SNP Snežana Jonica je istakla da je dosadašnja praksa u skupštini pokazala da se zakonski predlozi povlače iz procedure ukoliko ima već broj amandmana od članova zakona, ali da to zavisi od volje Ranka Krivokapića. Klub poslanika SNP je pripremio u ovom momentu 16 vrlo preciznih amandmana, ali postoji mehanizam koji ćemo upotijebiti ako amandmani ne prođu da se zaustavi doonošenje ovog zakona", rekla je Jonica dodajući da treba precizno odrediti granicu morskog dobra. Ona je na tribini u Tivtu poručila da je privatna svojina neprikosnovena, da je zakon posljedica privatnih interesa te da nije slučajno što se pojavljuje sada kada je aktuelizovana priča o gelološkom istraživanju podmorja.
„Koncept ovog zakona je potpuno promašen. Promašen je u odnosu na privatnu svojinu, u odnosu na lokalnu upravu i u odnosu na institucije države. Član 27 odobrova svojinu u slučaju koncesije, znači onim bogatašima koji su došli prije par godina mogu imati svojinu dok koncesija traje, dok se nama starosjediocima to pravo oduzima. Djeca koja naslijede tu imovinu moraće da zaključe koncesiju da bi zadržali imovinu", rekao je poslanik Obrad Gojković dodajući da po preporukama Savjeta Evrope, opštinama pripada upravljanje morskim dobrom, a ne preduzeću u kome su prosječne plate po 1.000 eura.
Aplauze prisutnih izmamio je govor Milovana Bojića, direktora klinike „Ostrog", bivšeg saveznog ministra koji ima vikendicu u Obali Đuraševića. On je poručio da je nekome život berba, a nekome borba. „Nema ljepšeg mjesta da čovjek izgubi glavu nego u odbrani svog kućnog praga. Sad će da se nađe Morsko dobro da nam kaže da smo mi svoju imovinu neodgovorno koristili, pa će da prođu sa šetalištem i da izdaje ležaljke, prodaje kokice, pljeskavice uličarke uz živu muziku. Naša akcija treba da bude jedinstveni potpis na zahtjev „Ne donosite ovo" je ovaj zakon nosi fatalne posljedice.
Dragan Buzdovan iz NVO „Jaz Mrčevo polje" je pozvao na jedinstvo svih tražeči da vlasnici zemlje u zoni morskog dobra nađu alternativna rješenja za odbarnu svojih prava uključujući i proteste.
Bokeljski filatelista Tomo Katurić iz Kamenara je istakao da zakone o morskom dobru donose "oni koji nemaju ni metra u more". "Trebamo biti svi jedinstveni i ovakve zakone koje Morsko dobro nameće treba blokirati. Naši stari su gradili mula, mandraće, obale da bi trabakule dolazile i donosile pijesak, kreč i kamen da bi se gradile ove lijepe istorijske palače", rekao je Katurić.
Predstavnik Mitropolije crnogorsko primorske jerej Miajlo Backović je zatražio da se u amadmanima na predlog zakona traži jasno definisanje statusa spomenika kulture i crkvenih objekata u zoni morskog dobra.
Božidar Vujičić, odbornik u budvanskom parlamentu je rekao da je intencija vlasti da nacionalizuje nespornu privatnu svojinu, i da vlasnici moraju da dignu svoj glas uključujući i građanske proteste.
Ignjo Milinović je istakao da su Bokelji tokom istorije bili prinuđeni da se bore protiv raznih okupatora, a sada su u situaciju da da brane imovinu od bogataša. On je rekao da se za granicu morskog dobra uzme srednji nivo živih morskih mijena.
Vaso Momčilović je rekao da ovo nije zakon o morskom, već o obalnom dobru, te da nije određena nulta linija od koje se po propisima računa granica zahvata morskog dobra.
Prenoseći iskustvo u odbrani svojih imovinskih prava, novinar Siniša Luković je preporučio Bokeljima i Primorcima odbranu svojih prava van institucija, ako treba i blokadu putnih pravaca koji iz Boke vode ka unutrašnjosti.
Predsjednik NVO „Mogul" iz Ulcinja, Džemal Perović je istakao da Morsko dobro direktno zadire u nadležnost lokalnih samouprava. „U Ulcinju je to toliko drastično da zona morskog dobra ulazi 1.800 metara u kopno. Ovo je tema koju je organizator tribine pogodio. Otpor ovakvoj politici je trebao biti jači i masovniji. Ima narodnih izraza koji svojinu vezuju za ljudsku dušu, za amanet predaka, za identitet. Obećavam vam podršku „Mogula" i u peticijima i u svakom drugom obliku borbe", rekao je Perović.
Sublimirajući zaključke tribine Mirko Kovačević je rekao da će Matica Boke tražiti od Vrhovnog suda da stavi van snage svoj pravni stav o pitanju svojine u morskom dobru i organizovati potpisivanje peticije" – navodi se u saopštenju Matice Boke.