Arhiva

Nauka u saradnji sa privredom daje najbolje rezultate, a tako bi trebalo da bude i prilikom planirane izgradnje odbojnika kojim bi operativna obala kotorske rive bila produžena za 80 metara i omogućila privez brodova od preko 300 metara, čulo se juče na prezentaciji u organizaciji A.d. Luka Kotor i Fakulteta za pomorstvo. „Luka Kotor i Fakultet za pomorstvo (FZP) Kotor danas su organizovali prezentaciju pozicije samostalnog odbojnika i veza koji će biti realizovan kroz izradu posebnog planskog dokumenta, odnosno projekta. U sklopu pripreme projektne dokumentacije mi smo sa dekanom Danilom Nikolićem i profesorima FZP obezbijedili da preko najsavremenijih simulatora dobijemo pozicije broda i njegovo kretanje u prostoru, zavisno od vremenskih i ostalih uslova", kazao je tim povodom za Radio Kotor predsjednik Odbora direktora Luke Nikola Konjević. Po riječima kapetana duge plovidbe Igora Stanovčića, stručnog saradnika na FZP, juče su na najsavremenijem simulatoru „Tranzas" prezentovani odbojnik i bove kao glavni elementi budućeg objekta. „Simulacija je u cilju da kolege iz Luke mogu da vide kako bi to izgledalo u stvarnosti. Na osnovu toga može se praviti simulacija pristajanja broda u raznim vremenskim uslovima i krajnja izvodljivost projekta", kazao je kap. Stanovčić, koji je prezentaciju obavio u saradnji sa kapetanom duge plovidbe Rajkom Čavorom iz Tivta. Kako je naveo, obuka na simulatoru „Tranzas" na FZP obavlja se preko 10 godina. Uređaj na kojem je izvedena današnja prezentacija novije je generacije i može simulirati gotovo sve tačke svijeta i vrste brodova, a o kako zahtjevnim projektima se radi govori i podatak da samo bitve i bove pojedinačno koštaju po 300.000 EUR. Po riječima direktora Luke Vasilija Kusovca, između ostalog i cijena upućuje na obavezu da je za svaki projekat na moru neophodno kvalitetno predstaviti zadatak projektantu na osnovu kojeg će dalje raditi. „U konkretnom slučaju simulacija će pokazati kolika je potezna sila i kako se brod ponaša na određenoj jačini vjetra sa ulaznim i izlaznim parametrima", dodao je Kusovac.{gallery}lukaifzp{/gallery}

Kako je rekao, simulacija će pokazati na kojem dijelu trebaju da budu bitve, kao i da li da budu od 120, 130 ili 150 tona. „Ova simulacija pokazuje jačinu vjetra na određenu površinu broda, zapravo na površinu jedara kako se to stručno kaže. Na primjer, jedan brod od 320 metara ima 13.000 kilometara površine jedara . Na tu površinu stavljamo sile od 55 ili 60 čvorova maksimalnog vjetra koji može da djeluje u prostoru i što pokazuje izdržljivost i potrebnu silu bitava, plutača ili kuka koje vežu brod. Na osnovu toga mi pravimo projektni zadatak koji ćemo kasnije dati projektantu", kaže Kusovac. Kako je precizirao, za jačina vjetra od 55 čvorova jačina bitava ili kuka ne smije biti ispod 130 ili 150 tona po jednoj. „Dakle simuliraju se sile vjetra i jačine bitava koje bi trebale da ogovore zahtjevu. Ovo se svojevremeno radilo u Rijeci, a sada FZP primjenjuje adekvatnu tehnologiju na ovim prostorima. Za bilo koji projekat na moru red je da se prethodno simulira na FZP i da projektant tačno zna da nacrta projekat, a mi kao investoriri i izvođač kasnije da poruči robu potrebnog kvaliteta. Prezentacija pokazuje da je po jednoj kuki ide 150 tona", naveo je Kusovac. Kako se čulo, Bitva i bove pojedinačno koštaju po 300.000 EUR

Planirani odbojnik bi produžio rivu za 80 metara i pružao mogućnost vezova brodova cijelom dužinom buduće obale od preko 300 metara i sa gazom od osam ili osam i po metra, zavisno od plime i oseke. Cijelom dužinom rive sada se vežu brodovi do 250 m sa gazom do sedam metara.