Arhiva

Dugogodišnji zakupci tezgi na kotorskoj pijaci u peticiji protiv mjera koje se odnose na način prodaje robe životinjskog porijekla sakupili su preko 400 potpisa. Mjerama koje po nalogu Veterinarske inspekcije sprovodi Javno preduzeće Komunalno Kotor kažu da im se onemogućava tradicionalna prodaja sira, mlijeka, kajmaka, suvog mesa, ribe, jaja i sličnih proizvoda sa tezgi na otvorenom. Do sada su ih, kažu, prodavali bez primjedbi kupaca. Smatraju da će se, ukoliko zažive nove mjere, ugušiti i ono malo proizvodnje zdrave domaće hrane, a pod znakom pitanja je i egzistencija porodica proizvođača i prodavaca robe. Po riječima direktora Komunalnog Zorana Mrdaka, nalogom Veterinarske inspekcije jasno je definisano pod kojim uslovima se može raditi. „Dat nam je vremenski period do kada da ispravimo ove uslove. Nama to ne odgovara ni materijalno, ni finansijski, ni organiozaciono, ali moramo da se povinujemo nalozima Veterinarske isnpekcije. Čuo sam za peticiju i lično bi mi bilo zadovoljstvo da uspiju u tome, pa da Veterinarska inspekcija i inspekcijski organi prihvate ovu sugestiju. Javnosti je bilo prezentovano rješenje Veterinarske inspekcije i ljudi koji prodaju na pijaci upoznati su sa tim odlukama", kazao je Mrdak za Radio Kotor. On je precizirao da se, između ostalog, od prodavaca na pijaci traži da se sir i proizvodi životinjskog porijekla ne mogu prodavati vani na otvorenom već po posebnim uslovima. Takođe se to odnosi i na ribu. „Mi smo u unutrašnjem dijelu pjace prilagodili prodaju sa rashladnim vitrinama i pribjegli organizaciono odrađivanju zaštite na dijelu gdje se prodaje riba", kazao je Mrdak. On ističe da je kotorska pijaca imidž grada i da njen minuli rad treba poštovati. „Međutim, građani treba da shvate da sve to nije naša direktiva već da izvršavanmo nalog Veterinarske inspekcije", poručio je direktor Komunalnog Zoran Mrdak.{gallery}pjacaproizvodi{/gallery}

Prodavačica Anka Stojović kaže da u Kotoru prodaje svoju robu, među kojom su i razne vrste bijelih sireva, preko 30 godina."Tri stola godišnje plaćam 600 EUR. Plaćam pjacarinu, a dolazim samo jednom sedmično. Plaćam i 40 EUR rashladnu vitrinu koju koristim jednom sedmično. Problem je što ova pjaca ne može biti zatvorenog tipa. Ona je više prometna, prolazna. Mislim da je ovo zaštićen od strane Uneskoa zaštićen prostor i tu se ne može praviti nešto posebno.Tjeraju nas da prelazimo preko puta u mnogo lošije, neuslovnije, veće, ali i po mom mišljenju prljavije prostore. Poenta je što nam brane da prodajemo u ovom dijelu, iako se mušterije bune i traže od nas da sve ostane ovako kako je i n ašto smo navikli. Nije ovo hercegnovska ili tivatska pjaca pa da bude zatvorena. Vjekovima je ova pjaca kakva je sada", kaže Stojović.
Da način prodaje na „Markatu" ne treba mijenjati mišljenja je i naša sugrađanka Vlasta Mandić, autorka „Bokeške kužine" koja smatra da se predloženim mjerama Veterinarske inspekcije dovodi u pitanje mogućnost nabavke i ono malo preostalih autentičnih proizvoda sa ovog prostora. „Od kada znam za sebe se snabdijevam na pjaci na Markatu gdje još možemo naći proizvode naših Grbljana i ljudi koji dođu iz Bara, Podgorice, koji imaju svoja imanja i nude svoju biološku hranu za koju se svi zalažemo. Svi smo danas svjesni od GMO (genetski modifikovane) hrane, koja je vještačkog sjemena, uvozi se i ne kontroliše, koja je po samoposlugama pa svako nekoliloko čujemo da je otrovana i izbačena iz upotrebe. Ovdje mi imamo našu zdravu hranu koja nikoga nije otrovala. Poenta je da se ovim ljudima, poznatim po higijeni, koji dolaze sa svojih malih gazdinstava ne dozvoljava da pored zeleniša imaju i po dvije-tri flaše mlijeka, pet – šest sireva, kajmaka... Bilo bi suludo to im zabraniti jer ima hiljadu načina da se u novom ruhu srede stolovi, pa da se na taj način bolje prezentira hrana i obezbijede higijenski uslovi. Ovim ljudima koji se bave razvojem poljoprivrede, naše Ministarstvo i instiucijie ispod njega, treba da se pozabave kako da im omoguće razvoj gazdinstava, a ne da ih ovakvim restrikcijama svode na neke švercere koji će kriti ispod stola dvije-litre mlijeka, pa kad prođe inspekcija da ih izvade i prodaju. Pa ljudi od toga žive, a nama čine sulugu da možemo još uvijek kupiti nešto što je sa izvora života i prava hrana. Zašto mijenjati nešto što dobro funkiconiše? Postoje mnoga mjesta u našem sistemu koja treba kontrolisati, počev od bolnica koje su zagađene i prljave. Neka se tamo usredsredi pažnja, a pjace neka ostave ovako kao što rade. Ljudi su mi rekli da su sakupili preko 400 potpisa kupaca koji tradicionalno dolaze na Markat, ne samo da kupe već i da popričaju da se nađu sa ljudima. Markat je brend Kotora i ne samo njega već i svih mediteranskih manjih i većih gradova i država kao što su recimo Rim, Atina, Istanbul... Tamo se sve prodaje na otvorenom i to nikome ne smeta. Čak se i kuva. Što se sve još ne radi na cijelom Bliskom istoku. Dakle mjeres u pretjerane i treba nam ostaviti Markat da funkcioniše kao i do sada. Sjećam se da je ljeti nekada bilo i po četiri reda stolova. U ponudi se mogla naći i grbaljska pamidora koja je nestala. Zašto na primjer ne povesti malo računa da se to sjeme vrati, a ne da se i ovo što je preostalo dovede pod znak pitanja. To je suludo i neprihvatljivo", ocijenila je Mandić.
Po riječima prodavca Leka Petrovića nadležno minisatrstvo bi trebalo da istraje u namjeri da se poveća stočni fond i da se proizvodi mogu plasirati svuda. Međutim, nove mjere koje se žele nametnuti u prodaji su protiv takvih strategija. Tjeraju nas u objekte zatvorenog tipa, takođe bez rashladnog sistema, tako da je to samo zadovoljenje neke forme. Nažalost proizvođači opet moraju da trpe posljedice", kaže Petrović, koji ističe da su mu kupci oduvijek bili zahvalni.
Mještanka iz Grblja Marija Bošković kaže da na kotorskoj pijaci prodaje svoje proizvode i da će je nove mjere koje se odnose na način prodaje dovesti u težak položaj. „Imam 12 krava i farmu a ne daju mi da prodajem. Djecu sam na ovo školovala, a sada i unučad. Morala sam da kupim i vitrinu, ali i to ne valja nego moram da krijem robu. Prodajem 50 godina i ne znam što da radim. Da imam para otvorila bih prodavnice, hotele i motele, a ne da gledam ko će mi uzeti po sira ili sir. Ne znam kako da se ponašam sa ovom državom", kaže Bošković.
Kupac Sava Ivanović izražava bojazan da će se mjere odraziti i na prodaju „verdure. „Ako i zeleniš namjeravaju da izmjeste bio bi to za nas mještane smak svijeta. Mislim da to ne bi bilo pametno. Sir neka zaklope i to je dovoljno", smatra Ivanović.
Slično govori i naš sugrađanin Dragan Vukasović koji podsjeća da kotorska pijaca radi na ovaj način 50 godina. „Međutim, gledao sam na TV što se u Hrvatskoj desilo oko iste priče. To je zahtjev EU i Komunalno bi trebalo da nabavi određeni broj rashladnih uređaja po propisima i da ih naplaćuje prodavcima koji prodaju sir i proizvode od mlijeka, pa da to bude sigurno i za prodavce i za kupce. Ljudi su nespremni za ovo i ne znaju što da rade", kazao je Vukasović.