Arhiva

Pomorski muzej Crne Gore Kotor i Matica crnogorska – ogranak Kotor sinoć su u Palati Grgurina organizovali istorijsko veče „Tragom jedne slike – Vjenčanje Crne Gore sa morem".
„Znamo da je istorija ispisana u brojnim knjigama, da se piše na mnogim stranicama, ali večeras te istorijske stranice zamijenila je istorijska priča o jednom značajnom umjetničkom djelu", rekla je u uvodnom slovu direktorka Muzeja Mileva Pejaković Vujošević najavljujući priču o sudbini slike „Vjenčanje Crne Gore s morem" akademskog slikara Ivana Žmirića iz Zadra.
Doba nastanka ove slike karakteriše cjelokupni kulturni razvoj zemlje i Cetinja kao prijestonice kada se formiraju i počinju raditi biblioteka, muzej, arhiv, teatar, a za sliku Žmirića nije utvrđeno da li je bila narudžba kralja Nikole koji je njom htio da predstavi ratne uspjehe Crne Gore u ondašnjoj Evropi. Detaljnije o okolnostima nastanka slike i njenom prijemu govorila je kulturološkinja i filološkinja Vesna Vičević.

{gallery}istorijskovece{/gallery}

„Vratimo se načas u 1881.godinu kada gotova slika dolazi na Dvor. Knjaz autoru ukazuje visoke počasti, dodjeljuje mu odlikovanje. Slika je izložena prvo na Dvoru a zatim za građane koji joj se dive u čuvenoj cetinjskoj Lokandi. Kritičari pišu o njenoj ljepoti, u centru je pažnje kulturne javnosti prijestonice. Ali sliku, Knjaz, nažalost, ne uspijeva da otkupi. Slikar je vraća u Zadar. Ipak, za vrijeme boravka na Cetinju slika je fotografisana i retuširana, i tako je njen izgled sačuvan. Mnogo kasnije, 1922.godine, Pošta Crne Gore umnožava je i distribuira kao razglednicu. A uveličana krasila je tada i dan danas mnoge crnogorske domove. Slikar je preminuo 1929.godine. Zna se da se slika nalazila u stanu Žmirića do 1922, a kasnije je njena sudbina ostala nepoznata" – kazala je Vesna Vičević i iznijela još neke zanimljivosti u vezi sa slikom. „Kada se Kotor bratimio sa Venecijom 2005. i dobio na čuvanje na godinu dana mletačku zastavu i duždev prsten, prilikom povraćaja istih sljedeće 2006.godine, gradonačelnica Kotora Marija Ćatović predala je domaćinima na poklon reprodukciju na platnu slike Vjenčanje Crne Gore sa morem koje je obavljeno u raskošnoj duždevoj palači uz gromoglasan aplauz. Naravno, reprodukcija sa fotografije daleko je od svojeg originala, ali ako je taj original izgubljen, onda je ta reprodukcija izuzetno značajno svjedočanstvo o postojanju tog umjetničkog djela, kao što je to ovdje i bio slučaj. A da slika nije u nekom depou domaćina Festa della sensa u Veneciji ostala pohranjena i zaboravljena, svjedoči kasnije pominjanje te istorijske slike u časopisu Tre Venezie uz konstataciju o uticaju Jadranskog mora na identitet Crne Gore. Da i slike, dakle, imaju svoju sudbinu kao i knjige, još jedan podatak zaslužuje vašu pažnju: za vrijeme tog boravka u Veneciji, grad Kotor preko svoje gradonačelnice dao je obećanje da će iz Crne Gore stići određena količina drvene građe koja je inače tokom stoljeća u Veneciji bila izvožena i bila jako cijenjena, da se od nje izgradi jedan mali dio na rekonstruisanom raskošnom duždevom brodu Il Bucintoro koji Venecija ima namjeru u dogledno vrijeme da završi. Tako će i taj, simboličan način, brod sa crnogorske slike na drugoj obali zajedničkog mora naći svoju trajnu vezu sa originalnim brodom i postojbinom običaja vjenčanja sa Jadranskim morem koje te dvije zemlje povezuje. A na svojoj obali, slika Vjenčanje Crne Gore sa morem Ivana Žmirića na kojoj knjaz Nikola I sa pramca jedrenjaka skromnih oblika, veličine i ukrasa, crnogorskoj verziji raskošnog Bućintora, simbolično vjenčava svoju zemlju sa morem, zapravo će ostati kao snažni podsticaj Crnoj Gori na trajnu posvećenost i privrženost moru, na koju je ta slika zapravo upućivala tada, a na koju i danas poziva" – pojasnila je Vičević.
O umjetničkim vrijednostima slike govorila je istoričarka umjetnosti i savjetnica u Muzeju Radojka Abramović, a kustos Muzeja Ilija Mlinarević iznio je faktografsku muzejsku priču o jednoj od dvije verzije slike koja se čuva u Pomorskom muzeju.
U muzičkom programu učestvovali su sopran Milica Lalošević u klavirskoj pratnji Dejana Krivokapića i klapa „Bisernice Boke", a program je vodila Dolores Fabian.

 {gallery}istorijskovece{/gallery}