Arhiva

„Naši stručnjaci učestvuju u izradi Urbanističkog projekta Škaljara – poslovnu zonu na prostoru nekadašnje Autoboke - što je dobro jer ćemo time izbjeći negativan stav Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Upravo negativna je bila naša ocjena pri usvajanju DUP-a Dobrote jer se dešavalo da tekstualni dio ne odgovara karti, recimo, da je na prostoru zabranjene gradnje ucrtan objekat. Negativan stav smo imali i kada su u pitanju planovi Kostanjice i Morinja, kao što ga danas imamo po pitanju planske dokumentacije Prčanja i Glavata jer je jasno da se, između ostalog, moramo boriti protiv pretjerane urbanizacije" – rekla je Radio Kotoru Marija Popović, načelnica Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru gostujući u našoj redovnoj emisiji „032". Po njenim riječima, prostorni planovi se rade mjesecima i godinama, pa tek onda budu dostavljani Upravi da se izjasni u kratkim rokovima što je vrlo teško. „Uprava se izjašnjavala i ukazivala na sve propuste i nelogičnosti, ali ta mišljenja nisu uzimana u obzir" – dodala je Popović. Jedini je pravi put da se dođe do planova jeste, kako kaže, da od početka svi budu uključeni, pa i građani sa svojim zahtjevima. „Svima je u cilju da se očuva prostor Kotora i Boke i bila bi šteta da naš grad bude izbrisan sa liste svjetske baštine. Nadam se da do toga nikada neće doći, ali kad bi se priveli svi predviđeni planovi, vrlo je moguće da bi se došlo i do toga što je već i državno pitanje. Država bi trebalo aktivno da se uključi, da se preispitaju svi usvojeni planovi, da se redukuje izgradnja. Nadam se da će se to desiti kad bude završena studija zaštite kulturnih dobara koja se radi i pri kraju je. To je krovni dokument koji je predviđen Zakonom o zaštiti kulturnih dobara gdje se navodi da sva planska dokumenta moraju biti u skladu sa tom studijom i Menadžment planom koji je usvojen od strane Vlade 2011.godine. Nadam se da će budući planovi biti urađeni uz poštovanje studije i da će svi donešeni biti revidirani u skladu sa studijom" – kazala je Popović potencirajući potrebu da se sami Kotorani izbore za bolji tretman kulturnih dobara u svom gradu.

Zadnjih godina aktuelno je pitanje zaobilaznice koja bi, kako se očekuje, riješila pitanje saobraćajnih gužvi u gradskom jezgru tokom ljetnjih mjeseci. „Taj projekat zaobilaznice je urađen, Uprava je imala primjedbe na samu trasu zaobilaznice, a to je takođe prepoznato od strane UNESCO-a koji je preporučio izradu HIA - procjene uticaja na kulturnu baštinu, tako da se sada čeka ocjena UNESCO-a. Inače, HIA je novina koja se sad preporučuje prilikom kapitalnih projekata, tu se u stvari podrazumjeva izrada studije u zavisnosti što se predviđa projektom. Ukoliko se predviđa neka infrastruktura, uključuju se najeminentniji stručnjaci iz te oblasti uz obaveznu saradnju sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara. Kada HIA bude urađena, ona mora da se šalje na ocjenu IKOMOS-u, savjetodavnom tijelu UNESCO-a, da vidi da li je to u redu, ukoliko se dobije pozitivan stav, može se pristupiti realizaciji. Pominju da je rađena lokalna studija lokacije za Glavate, da je urađena procjena uticaja, međutim, niko nije bio uključen iz Uprave niti imamo informaciju da je poslata UNESCO-u i da je dobila pozitivan stav. Za zaobilaznicu nemam taj podatak, nije do Uprave, već se čeka izrada HIA" – rekla je načelnica Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru.
Poznato je da je bilo neslaganja oko kapitalnih projekata koje je pripremila Opština. „Pozitivni su stavovi Uprave za kapitalne projekte žičare i lifta, ali je došlo do mimoilaženja kada je u pitanju način realizacije. Koliko sam ja upoznata sa predmetom žičare, on datira iz 2006. godine. Uprava je aktivno učestvovala i predlagala polaznu stanicu žičare. Opština nije mogla da realizuje neka predložena mjesta, htjela je da to bude na arheološkom lokalitetu kod Gurdića, ali to je kulturno dobro koje apsolutno isključuje bilo kakvu intervenciju na tom prostoru. S obzirom na to da je bilo imovinsko-pravnih problema da se polazna stanica postavi na mjestu Rivijere ili autobuske stanice, onda se došlo na ideju da se uradi lift. Poslije se odustalo od tog projekta i vraćen je postupak na ideju da se ipak pravi žičara" – pojasnila je Marija Popović.
Uprava za zaštitu kutlurnih dobara često je prozivana kao institucija pored koje „prolazi" divlja gradnja. „Treba dobro vidjeti što podrazumijeva divlja gradnja. Često robusne građevine protiv čije smo mi izgradnje dobijaju sve potrebne dozvole" – dodala je Popović.
Ministarstvo kulture je okončalo posao revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore započet aprila 2013. godine na kojem je bilo angažovano oko 250 stručnjaka raznih profila. Po zahtjevima projekta pregledano je 1338 nepokretnih i 562 pokretna kulturna dobra, ukupno revalorizovano 1900 kulturnih dobara nakon čega je nekima, mada možda privremeno, ukinut taj status. Direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar je nedavno rekla da je posao koštao oko 650 hiljada eura, a da Direktorat danas raspolaže sa 54 hiljade stranica sa foto dokumentacijom, sa preko 87 hiljada fotografija kulturnih dobara i oko 10 hiljada grafičkih priloga. Iako još nisu svedene cifre na lokalnom nivou, za nezvanične podatke smo pitali Mariju Popović, načelnicu Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru. „Podaci kažu da na prostoru opštine Kotor imamo 436 nepokretnih kulturnih dobara, a urađeno je 115 elaborata koji tretiraju pojedinačna ili zbirna pokretna kulturna dobra" – rekla je Popović.
Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti kulturnih dobara avgusta 2010. godine u Crnoj Gori je prvi put prepoznata oblast nematerijalne kulturne baštine, čime su se, uz stupanje na snagu Zakona o ratifikaciji Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (septembar 2009. godine), stvorili zakonski uslovi za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. „Kada je u pitanju nematerijalna kulturna baština, već su zaštićeni Bokeljska noć, vještina izrade dobrotske čipke, Bokeljska mornarica i Fašinada sa našeg područja" – kazala je Radio Kotoru Marija Popović.
Budući da se u javnosti, pored Uprave, pominje Direktorat za kulturnu baštinu, a nekada smo na istim poslovima u Kotoru imali Zavod za zaštitu spomenika, možete li da pojasnite što su čije nadležnosti i stručnjake kojih profila imate u Upravi? – pitali smo Mariju Popović. „Nakon što je Zavod za zaštitu spomenika kulture rasformiran 2011. godine osnovana je Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Znači mi smo državni upravni organ pri Ministarstu kulture sa sjedištem na Cetinju. U okviru same Uprave postoje dva sektora – za uspostavljanje zaštite kulturnih dobara i sektor za sprovođenje mjera zaštite, a područna jedinica Kotor nadležna je za opštine Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budvu. Nadzor nad radom Uprave obavlja Direktorat za kulturna dobra koji je takođe organizaciona jedinica Ministarstva kulture. Posao naše područne jedinice sastoji se u vođenju upravnih postupaka, to su postupci izdavanja rješenja o konzervatorskim uslovima, postupci davanja saglasnosti na konzervatorske projekte i slično" – kazala je načelnica Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru.