Arhiva

U kotorskim zdravstvenim ustanovama tretmani fizikalne terapije pacijentima se pružaju u Bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković" u Risnu i u Domu zdravlja u industrijskoj zoni. „Među pacijentima koji nam se javljaju, brojni su oni sa uočenim degenerativnim promjenama na zglobovima među kojima su spondiloza odnosno bol u vratu, zatim koljenu (gonartroza), kukovima (koksartroza) i zglobovima šaka i stopala, a fizikalna terapija pomaže da se ovi bolovi otklone, ali je neophodno da pacijenti poštuju savjete koje im dajemo i vježbe svakodnevno rade i kod kuće" – kazala je za Radio Kotor diplomirana fizioterapeutkinja Silvana Bjelanović koja radi u Domu zdravlja u industrijskoj zoni. Ona ističe da probleme sa kostoboljom odnosno bolovima u mišićima ne smijemo zanemariti, te da je pomoć ljekara odnosno specijaliste koji na osnovu pregleda može preporučiti vježbe fizikalne terapije, neophodan.

{gallery}fizioterapija{/gallery}

„Tretmani, koje u zavisnosti od problema pacijenta, ovdje pružamo su elektroterapija te terapije ultrazvukom, laserom, magnetoterapija i kineziterapija" – navodi ona. Kako je rekla, u posljednje vrijeme među pacijentima je sve više mlađih osoba. „Nepravilan položaj tijela koji zauzimamo prilikom rada za kompjuterom, na primjer, dovodi do problema sa vratnim pršljenovima i kičmom. Tu su i oni pacijenti sa sportskim povredama kojima je ova vrsta terapije neophodna" – kaže Bjelanović. Ona napominje da se problemi nepravilnog držanja tijela javljaju i kod djece. „Apelujem na roditelje da posmatraju svoju djecu. Nije suviše rano da na položaj tijela djeteta, hod i pokrete obratimo pažnju već u njihovom predškolskom uzrastu. Neophodno je poslušati savjete ljekara jer nepravilno držanje tijela koje dovodi do skolioze za posljedicu može imati asimetriju unutrašnih organa" – kaže Bjelanović. Njen savjet je i da, koliko god smo u mogućnosti, upražnjavamo fizičke aktivnosti. „Pješačenje, plivanje, izlaganje vazduhu, pravilno disanje...Sve to mnogo pomaže i u oslobađanju stresa, a mi zaboravljamo da je tako. Prilikom rada na računaru potrebno je da povremeno napravimo pauze, odradimo nekoliko vježbi za istezanje vrata i kičme, uz prethodno obavezan stručni savjet ljekara, svakako" – kaže Bjelanović. Vrlo često, kako nam je kazala, pacijenti negoduju što sa vježbama moraju nastaviti i nakon fizikalne terapije. „Često značajan dio dana provedemo na poslu, neki od nas rade i po dva posla, za kompjuterom smo, položaj tijela nam nije pravilan, u stresu smo, žurimo, a mišići se grče jer nemaju dovoljno kiseonika. Skuplja se milječna kiselina i ne postoji drugi način osim da vježbamo kako bismo se osjećali bolje. Dakle, vježbe su zapravo korisne svima" – pojašnjava Bjelanović. Ona ističe da je za mišić i cijeli naš lokomotorni aparat najvažnija cirkulacija. „Prenosi kiseonik i hranu do ćelije, a ako taj proces nije pravilan – ćelija pati. Može doći do spondiloze - takozvanog okoštavanja, bola u krstima (lumbaga), išijasa (lumboišialgije), a najkompleksnija je diskus hernija koja nastaje usljed ulještenja nervnog korijena. Kako bismo izbjegli probleme, važne su vježbe istezanja, relaksacija mišića, učenje vježbi disanja jer bez pravilnog disanja ne možemo kvalitetno odraditi vježbu" – navodi Bjelanović. Dodaje da, ako osjetimo opterećenje na kičmi nakon napornog rada, svakako ne smijemo zabacivati glavu unazad niti praviti kružne pokrete glavom. „To je pogrešno i može samo dovesti do nesvjestice, zato ističem da je vrlo važno pravilno raditi vježbe" – kaže Bjelanović.