Arhiva

Ove nedjelej se u okviru novog ciklusa „Dva minuta", rubrike Radio Kotora koja je na programu ponedjeljkom u 9.30 i 15 sati, počeo našim sugrađanima obratio Antun Sbutega, univerzitetski profesor i crnogorski diplomata.
Dragi građani,
zadovoljstvo mi je da imam po drugi put priliku da vam se obratim preko Radio Kotora. Svi u Kotoru sa ponosom ističu bogato kulturno nasljeđe pod zaštitom UNESCO-a, dugu i interesantnu istoriju, te činjenicu da smo bili više od dvije hiljade godina dio evropske civilizacije. Stalno se ističe i da je to kulturno bogatstvo osnova za razvoj turizma koji je od strateškog značaja za ukupni razvoj. Svi su uvjereni da su naša kultura i istorija tako značajni da su u svijetu veoma poznati. Već decenijama najvažnije sredstvo globalne komunikacije je internet. Jedan od najvažnijih načina dobijanja informacija o pojedinim temama je Wikipedia. Ako pogledamo kako je Kotor predstavljen na Wikipediji, utvrditi ćemo da su ti tekstovi, na svim jezicima, površni, sa puno grešaka i neadekvatni, posebno kada je u pitanju kultura. Dakle, kada neko na ovaj način potraži informacije o Kotoru i njegovoj kulturi, dobiti će ih neadekvatne i pogrešne . Kako tekstove na Wikipediji mogu pisati, mijenjati i dopunjavati svi korisnici interneta, zaista je čudno da nikome iz Kotora nije palo na pamet da interveniše.

{mp3}dva/antun2601{/mp3}

Još je interesantije pogledati kako razne institucije iz Kotora, političke, kulturne, turističke i vjerske, prezentiraju istoriju i kulturu grada i Opštine na svojim sajtovima. Sa malim razlikama među njima, može se konstatovati da su tekstovi koji se na to odnose isto tako neadekvatni i sa puno grešaka. Neki od njih nijesu prevedeni ni na jedan svjetski jezik, a kada i jesu ti prevodi su često loši. Očigledno je da najvažnije institucije Kotora nijesu našle interes da se ozbiljno potrude da predstave istoriju i kulturu kojima se toliko ponose i od koje u krajnoj liniji žive. Razlozi za to mogu biti sljedeći - da ne poznaju dovoljno vlastitu istoriju i kulturu, da u Kotoru nema stručnjaka za te oblasti, da nijesu shvatili značaj njihovog predstavljanja na internetu.
O istoriji i kulturi Kotora i Boke postoji bogata stručna i naučna literatura dostupna u bibliotekama u gradu. Istorijski arhiv i drugi arhivi u Kotoru i okolini čuvaju vrijednu arhivsku građu od velikog značaja ne samo za lokalnu i nacionalnu istoriju već za istoriju Balkana, Mediterana i Evrope. Nažalost, alarmanto stanje Istorijskog arhiva, na koje je puno puta ukazivano bez rezultata, ilustrativno je za odnos prema našem istorijskom nasljeđu. No i pored toga postoji još uvijek više osoba koje dobro poznaju lokalnu istoriju i kulturu i koje su u stanju da elaboriraju stručno tekstove za prezentaciju na internetu, ali se očigledno niko nije sjetio da ih konsultuje.
Dakle, razlog je u tome što nije prisutna svijest o značaju prezentacije na internetu. To je dokaz da se nijesmo prilagodili epohalnim promjenama u svijetu zadnjih nekoliko decenija među kojima je jedna od najvažnijih informatička revolucija. Mi smo svakako bili dio evropske civlizacije u raznim epohama, o čemu svjedoči kulturno nasljeđe kojim se dičimo, a naš sadašnji odnos prema njemu na ovom primjeru pokazuje da smo danas, kada je svijet više nego ikada povezan, na periferiji, da je naš mentalitet provincijski. To uostalom pokazuje i aktuelna polemika o terminu održavanja karnevala. Svi ističu da se radi o tradicionalnoj manifestaciji ,preuzetoj iz Italije koja traje vjekovima i koja se svugdje u svijetu održava u isto vrijeme. Kotor je (zajedno sa Herceg Novim) jedini u svijetu koji ne poštuje tu tradiciju pokazujući, dakle, da naša tranzicija u kulturnom smislu nije završena i da smo danas manje evropski nego što smo bili prije par vjekova. Pitanje kada će se održavati karneval nije dakle vezano za odnos crkve i države: i u drugim evropskim državama je crkva odvojena od države, ali sve one ipak poštuju tradiciju za razliku od nas. To je prije svega kulturno pitanje.
Problem prezentacije Kotora na internetu ima još jedan aspekt. Kako je turizam ovdje bitna privredna grana, međunarodno turističko tržište veoma složeno i dinamično, a konkurencija izuzetno oštra, efikasni turistički marketing je od presudnog značaja za uspjeh, a u njegovom kontekstu je posebno važna promocija. Bitan atraktivni faktor Kotora i Boke je upravo kultura, koja treba da ima i posebno mjesto u promociji. Neadekvatan način prezentacije kulture pokazuje potpuni nedostak marketinga kako turističkog, tako i kulturnog. To je iznenađujuće, posebno imajući u vidu da u Kotoru postoje dva fakulteta od kojih je jedan turistički, kao i brojne kulturne institucije, turistička organizacija, te mnogi privrednici čija je djelatnost bitno vezana za turizam. Turistički marketing se ne sastoji u distribuciji manje ili više adekvatnog propagandnog materijala i u učešću na par turističkih sajmova. Izgradnja slike, imidža, brenda na globalnom tržištu je kompleksan proces na tome ovdje nije učinjeno gotovo ništa. Povećanje broja turista koji posjećuju opštinu a pogotovo grad Kotor nije rezultat uspjeha našeg marketinga i promocije; nijesmo mi pronašli i privukli te turiste već su oni pronašli nas.
Nužno je, dakle, promijeniti mentalitet (iako je to komplikovan i dugotrajan proces), naš odnos prema kulturi, tradicijama i istoriji, te naš odnos prema svijetu; moramo se osloboditi diletantizma i provincijalizma i uložiti napore da se na adekvatan način predstavimo i prilagodimo svijetu, kao što su to radili naši preci. Jer svijet može bez nas, a mi bez njega ne možemo.
Zahvaljujući na pažnji koristim priliku da vas pozdravim
Antun Sbutega
Narednog ponedjeljka će vam se obratiti Jasminka Grgurević, slikarka – konzervatorka koja je za svoj rad na kotorskim kulturno-istorijskim spomenicima dobila najznačajnija priznanja.