Arhiva

Tendencija da se kritičari vlasti predstavljaju kao strani plaćenici i “državni neprijatelji”, te njihovo disciplinovanje putem etiketiranja i medijskih kampanja, a sve u cilju zaštite stečene vlasti i privilegija kako vlasti tako i dijelova opozicija, predstavljaju savremeni oblik fašističkog diskursa u crnogorskom društvu koji zabrinjava, ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

CGO i ove godine, poziva na šire društveno obilježavanje 9. novembra kao Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije i kao na dan podsjećanja na tragične događaje i milione žrtava fašizma i nacizma.

Protok vremena, zaborav i sve veća društvena relativizacija, kako zločina iz Drugog svjetskog rata, tako i iz posljednjih sukoba na Balkanu, doprinosi rastućem trendu fašizacije crnogorskog društva. A opravdavanje zločina i zaborav ekstremističkih elemenata koji su doveli do užasa tih vremena utiču na njihovo oživljavanje i širenje u našem društvu, koje ne pokazuje još uvijek dovoljnu nespremnost na svim nivoima da im se suprotstavi.  

Podsjećanje na užase koje su proizveli nacizam i fašizam, između ostalog i genocid Holokausta, trebalo bi da nas opomene i doprinese većem stepenu osjetljivosti na nepravdu, nasilje i kršenje ljudskih prava sa kojima se Crna Gora i danas suočava.

Elementi koji su obilježje fašizma i nacizama i koji su gurnuli Evropu u propasti poput mržnje, nasilja, diskriminacije, stigmatizacije i predrasuda prema različitim manjinskim grupama (kao što su LGBT osobe, Romi, osobe sa invaliditetom i etničke grupe), mizoginija, religiozni (ideološki) fanatizam, manipulacija retradicionalizacijom društva, sve prisutniji govor mržnje u medijima, tendencija da se kritičari vlasti predstavljaju kao strani plaćenici i “državni neprijatelji”, te njihovo disciplinovanje putem etiketiranja i medijskih kampanja, a sve u cilju zaštite stečene vlasti i privilegija kako vlasti tako i dijelova opozicija, predstavljaju savremeni oblik fašističkog diskursa u crnogorskom društvu koji zabrinjava.

Oni koji u svojoj kratkovidosti i interesima, čak i sa skupštinske govornice, doprinose ovakvom diskursu očigledno nijesu svijesni dubokih posljedica koje on ostavlja.

Pohvalno je često isticanje antifašističkih vrijednosti na kojima se temelji savremena Crna Gora i što u njenoj istoriji nije bilo antisemitizma. Međutim, dugogodišnji izazovi sa kojima se suočava naše društvo smanjuju njegovu otpornost na aveti koji su nas u XX vijeku mnogo puta gurnuli u ambis međunacionalne i međuvjerske mržnje. Iako Crna Gora ulaže velika sredstva u obnovu i očuvanje antifašističkog naslijeđa, ukazujemo na nedovoljno očuvanje antifašizma na lokalnom nivou i neadekvatnu zastupljenost u obrazovnom sistemu. 

Obilježavanjem 9. novembra odajemo čast svim građanima Crne Gore koji su dali život braneći ideale antifašizma, ali i ukazujemo na prijetnje temeljima na kojima je naša država zasnovana. Naime, prijetnje toleranciji, razumijevanju, poštovanju i multikulturalnom skladu su prijetnja tkanju koje veže našu zemlju, ojačava njenu demokratizaciju i osigurava progres.

Međunarodni dan borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije obilježava se širom Evrope 9. novembra u spomen na „Kristalnu noć“ (njem. Kristalnacht), događaj iz novembra 1938. u nacističkoj Njemačkoj, koji se dogodio u okviru sistemskog progona Jevreja, kasnije nazvanog Holokaust.

(Miloš Vukanović, savjetnik na programima)