Arhiva

Kotoranin, prof. dr Ivo Županović, profesor na Fakultetu za biznis i turizam i Fakultetu za saobraćaj, logistiku i komunikacije u Budvi, kao i na Fakultetu za ekonomiju i biznis u Podgorici, za naš program govorio je o razvoju turističkih kapaciteta, u prvom redu privatnog smještaja.

Kako ocjenjujete razvoj privatnih smještajnih kapaciteta u Kotoru?
Mislim da se zbog promijenjene privredne strukture, sve više ulaže u turističke kapacitete u privatnom smještaju. Takođe, može se uočiti da je to smještaj na izuzetno visokom kvalitativnom nivou, koji bar u nekom dijelu može nadomjestiti nedostatak hotelskih kapaciteta.
Uz svo respektovanje učinka kruzing turizma kada su u pitanju ekonomski impakti (sagledavajući i određene negativne uticaje u sociološkom smislu, prevashodno kada je u pitanju urbano jezgro grada i nadilaženja osnovnih kriterijuma maksimalnog prihvatnog kapaciteta), mislim da je budućnost Kotora u stacionarnom turizmu, te je stoga pored izgradnje osnovnih smještajnih kapaciteta i to prvenstveno klasičnih hotela, za šta se godinama zalažem, neophodna i bolja integracija privatnog smještaja, gdje se kažem, prepoznaje težnja naših sugrađana da isti bude na visokom kvalitativnom nivou.
Na koji način integrisati privatan smještaj u Kotoru?
Posljednjom verzijom Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, članom 72 predviđena je mogućnost formiranja integralnog hotela. Pored integralnog hotela, u praksi, je obično prisutan i model difuznog hotela. Pomenuta verzija zakona, pored integralnih,u terminološkom smislu nije prepoznala model difuznih hotela. Siguran sam da će u narednom periodu doći do zakonskog upodobljavanja navedenih termina, jer je to prosto neophodnost i posebno značajno za određjene lokalitete, recimo kada je urbano jezgro Kotora u pitanju i integracija privatnog smještaja na nivou istog.

Foto: youtube

Difuzne i integralne hotele je moguće formirati ako uvažavamo geografsku disperziju kapaciteta u privatnom smještaju, mogućnost zajedničkog upravljanja, gdje je omogućeno prisustvo zajedničkih prostorija za goste hotela, gdje je definisana ponuda hotelskih usluga (prijem, doručak, čišćenje) i logistike za goste, potom prisustvo hosting zajednice, koje uključuje integracija gostiju u socio-kulturno okruženje destinacije, kao uzeti u obzir razumno rastojanje između gostujućih jedinica i zajedničkih prostorija .
Mišljenja sam da integralni hotel može da zaživi na nekoliko lokacija na nivou Kotora, prevashodno u Dobroti, Perastu, Risnu, Orahovcu, Kostanjici, potom kada su u pitanju Prčanj, Muo i Stoliv.
Kada je u pitanju Stari grad, tu je prevashodno prepoznati model difuznih hotela, ali sam mišljenja da prije zakonskog upodobljavanja, kroz udruženja privatnog smještaja se može napraviti navedena integracija istih. Mislim da je navedeni oblik integracije posebno značajan za urbano jezgro grada i to u periodu održavanja određenih kulturno-zabavnih događaja i manifestacija, što bi omogućilo da turisti koji su planirali boravak na nekoliko sati isti produže. To bi omogućilo i ekstenziju sezone u zimskom periodu, kada imamo koncentraciju navedenih manifestacija.
Ne manje značajno, da navedeni oblik integrisanja omogućava integraciju kapaciteta u ruralnim područjima, što omogućava njihovu lakšu dostupnost, ne samo u marketinškom smislu, ali i pospješuje revitalizaciju navedenih kapaciteta, povećanje zaposlenosti i jačanje lokalne ekonomije u tim djelovima grada.
Navedeno je važno ne samo iz čisto ekonomskih razloga, odnosno povećanja jediničnog profita po smještajnoj jedinici, već i mijenjanju strukture smještajnih kapaciteta u korist osnovnih smještajnih kapaciteta i smanjenju učešća komplementarnih smještajnih kapaciteta.
Takođe, na ovaj način će se omogućiti brži povrat investicije uložene u smještajne kapacitete, smanjiti pojedinačni troškovi promocije i omogućiti veću tržišnu dostupnost, prevashodno za kolektivne dolaske.
Pored navedenog oblika integracija, mislim da posebnu pažnju treba obratiti i iznajmljivačima starih rustičnih kuća koje su preoblikovali u smještajne kapacitete. Naime, kod ovog oblika smještaja sve je veća nužnost izgradnje bazena, uz pomenutu rekonstrukciju smještajnih kapaciteta, bez kojeg je gotovo nemoguća vizibilnost na određenim zapodnoevropskim tržištima, recimo na britanskom tržištu.
Mislim da je od ključnog značaja finansijska potpora tim ljudima i kada je bankarski sektor u pitanju, ali i relevantne institucije, poput, recimo Investiciono-razvojnog fonda. Stoga je neophodna adekvatna edukacija u smislu povrata investicije u navedene dodatne sadržaje, koji zavisi od više faktora, počev od vrste finansiranja, targetiranja emitivnih tržišta u smislu ostvarenja jediničnog profita, pa nadalje.
Da li je potrebna logistika navedenoj integraciji privatnog smještaja?
Sigurno da će biti potrebna logistika od strane opštinskih organa i turističke organizacije u prvom dijelu dok takvi modeli "ne stanu na noge", a od toga će imati koristi čitava lokalna zajednica. Na primjer u Dubrovniku je navedeni model podržan finansiranjem zarada zaposlenih u prvih šest mjeseci, kao i izrada sajta, itd....
Treba reći da navedeni oblik integracije, uz adekvatno upravljanje i yield menadžment može postati visokoprofitabilan posao, pa su neke kompanije u Hrvatskoj čak izašle iz nacionalnih okvira i posluju u susjednim zemljama.