Arhiva

"Obavezni ultrazvučni pregledi kukova u ovom uzrastu i korišćenje takozvanog širokog povoja kod beba – značajna su prevencija problema koji se mogu javiti u budućnosti i izazvati ugradnju vještačkih kukova" – smatra ortoped dr Dino Pagnacco iz risanske Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković". Razvojni poremećaj kuka, kako navodi, nije isključivo genetski uslovljen kako se to nekada smatralo. "Nastaje kombinacijom nasljednih faktora i onih koji se javljaju dok se beba još nalazi u stomaku, zatim u toku porođaja i naposredno nakon njenog dolaska na svijet" – kazao je dr Pagnacco gostujući u jutarnjem programu Radio Kotora.

Položaj bebe za vrijeme trudnoće je, ističe, veoma važan, a tu su naravno i druge indikacije. "Bitan je položaj, a poslije trećeg mjeseca kada su svi organi formirani i kada se beba u toj takozvanoj maloj zaštićenoj kolijevci okružena tečnošću pokreće – važno je u kakvoj se poziciji nalaze njeni donji ekstremiteti. Postoje takozvane luksabilne pozicije u kojima beba može da se nađe, na primjer sa koljenima potpuno ispravljenim i nogama okrenutim prema gore ili takozvane fetopelvične disproporcije - poremećaj odnosa između veličine djeteta i karličnih mjera. Ginekolozi rade te karlične mjere i veličinu bebe određuju na osnovu ultrazvučnog pregleda i tako procjenjuju da li postoji neki rizik za displaziju odnosno nepravilan razvoj ili anomaliju čašice zgloba kuka. Ako je bebi usko u stomaku i ako joj noga stoji 'naopako' - takav kuk se neće pravilno razvijati. Takođe, beba može potpuno redovno da se razvija u stomaku, da mjere budu u redu ali može se desiti da nema dovoljno plodove vode pa da joj je opet usko u stomaku. Indikacije mogu biti i: karlična prezentacija ploda, karlični porođaj, dužina trajanja porođaja, blizanačke trudnoće, manipulacija sa djetetom u porodilišu, hvatanje beba za noge i usko povijanje" - pojasnio je dr Pagnacco.

Po njegovom mišljenju, razlog što su iščašenja kukova danas rjeđa nego što je to bio slučaj prije nekoliko decenija jeste dostupnost ultrazvučnih aparata za snimanje kukova i "uvođenje takozvanog širokog povijanja beba". "Mišljenja ljekara specijalista su po ovom ali i po mnogim drugim pitanjima podijeljena, a moje je da je široko povijanje obavezno jer je ovaj način zapravo najbolja prevencija problema koji se mogu javiti u budućnosti. Širok povoj je po mom mišljenju pandan 'pojasu za spasavanje' i u svakom slučaju djetetu ne može da škodi. Možda i u devedeset odsto slučajeva neće imati nikakvu funkciju, ali kod one djece koja imaju i minimalni poremećaj itekako hoće. Ako ljekar sada roditelju kaže – nastavite sa širokim povijanjem bebe još na primjer dva mjeseca, i nakon njenih navršenih šest mjeseci ili - neka dijete koristi takozvane Niva gaćice sa rigidnim umetkom u sredini koji ne dozvoljava da se nogice skupe ili Pavlikove remene koji aktivno vraćaju kuk na svoje mjesto, to vam je zapravo odložena operacija kuka za dvadeset, trideset ili četrdeset godina. To je u toj mjeri važno. Dakle, u ranom uzrastu se borimo za to da u budućnosti ne bude problema, jer se simptomi koji u kasnijem periodu života mogu izazvati ozbiljne probleme – kod mališana vrlo često golim okom i ne primjećuju niti utiču na kvalitet života" – navodi dr Pagnacco. U sigurno devedeset pet odsto slučajeva displazije kuka roditelji, kako ističe, i ne primjećuju nikakve probleme. "Međutim, ako poslije prvog porođaja majku recimo počne da boli kuk ili nakon nekih dvadeset ili trideset godina – to znači da je ova (sada odrasla) osoba – dok je bila beba imala displaziju koja nije liječena. Dakle, na način koji sam objasnio se borimo za zdrave kukove u budućnosti. Zato potenciram važnost ultrazvučnih pregleda kod beba i obavezan širok povoj. Naši rezultati će se vidjeti tako što će, nadam se, u risanskoj bolnici za recimo četrdesetak godina biti manje operacija kuka – objašnjava dr Pagnacco.
Kosti bebe su, kaže, sklone modeliranju pa u tom smislu 'širok povoj' ima izuzetan značaj. "Kad stavimo bebi širok povoj i kada ona raširi svoje nogice i popusti taj početni spazam kukova koji traje izvjestan period nakon što beba dođe na svijet, onda ona počinje da pomijera nogice, da se igra, a praveći te kružne pokrete – dubi čašicu kuka koja je takođe sklona modeliranju i ona se formira tim prirodnim tokom, po obliku koji ima glava, dakle baš onako kako treba" – kaže dr Pagnacco i navodi da je preporuka da se širok povoj koristi tokom prvih šest mjeseci kod beba.
On navodi i da postoje propusti koji mogu dovesti do takozvanih naknadnih iščašenja kuka. "Dakle, i pored redovnih ultrazvučnih pregleda i poštovanja savjeta koji se tiču širokog povoja – dešava se da se javi problem. Ima dosta ljekara koji koriste ultrazvuk, ali je pitanje ko uzima mjere? Ko mjeri dubinu čašice sa četdeset dana, sa tri mjeseca? Stepen pokrivenosti glave butne kosti treba da bude do tri mjeseca - pedeset odsto, a potom sedamdeset odsto, po skandinavskoj Terzianovoj klasifikaciji. Grafova klasifikacija koju mi takođe koristimo podrazumijeva traženje jedne fine tačke okoštavanja, ruba čašice od koje idu sva ostala mjerenja. Ako se ta tačkica ne nađe precizno - sva ostala mjerenja nisu adekvatna. Da bi se ta tačkica našla odnosno da bi se uočio prelaz između koštanog i hrskavičavog ruba čašice - potreban je kvalitetan ultrazvučni aparat koji ima linearnu sondu i softver koji će "sam izvući te mjere". Ultrazvučni aparati kojima mi u državnim ustanovama baratamo su, mogu reći, solidni ali se pojavljuju i oni mnogo precizniji i smatram da je to jako važno. Njihova nabavka bi pored što je korisna za pacijente bila praktična i za sam zdavstveni sistem, a činjenica je, svakako, i da zdravlje nema cijenu. Takođe, moram istaći i da je veoma važno prije ultrazvučnog obaviti i klinički pregled za koji mogu reći da može biti i važniji od ultrazvučnog" – objašnjava dr Pagnacco.
O najčešćim razlozima zbog kojih se ortopedima javlju roditelji starijih mališana među kojima su ravna stopala te deformacije kičme poput kifoze i skolioze, zatim o značaju bavljenja sportom u ranom uzrastu i pravilnoj ishrani - biće riječi u dječjem program "Radost" u nedjelju 3. novembra od 9 sati kada ćemo emitovati još jedan segment razgovora u okviru kojeg je gost Radio Kotora bio ortoped dr Dino Pagnacco. Emisiju uređuje i vodi Jelena Kljajević.