Arhiva

Književno-naučni kolokvijum, povodom 100-godišnjice rođenja Luke Brajnovića, u organizaciji Matice hrvatske, Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, održano je sinoć u Galeriji solidarnosti .

Ovom prilikom predstavljene su četiri knjige.
U pitanju su: "Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva", "Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme", "More mog djetinjstva: izabrane pjesme" i "Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije".
Prisutne je najprije pozdravila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj Marija Mihaliček.
,,Ličnost i djelo Kotoranina Luke Brajnovića u našoj sredini je malo poznato. Ovaj događaj je prilika da povodom 100. godišnjice njegovog rođenja saznamo više o njegovom životu, te da se upoznamo sa dijelom njegove književne i pjesničke ostavštine", kazala je Mihaliček.
Dugogodišnji urednik dnevnog ista ,,Pobjeda", novinar i pubicista Slobodan Vuković istakao je da Brajnovićevo ime nosi ugledna međunarodna novinarska nagrada, ustanovljena još za vrijeme njegovog života.
,,Ova međunarodna novinarska nagrada ustanovljena je u septembru 1997.godine. Cijeneći značaj takvog priznanja Brajnoviću sam tada uputio čestitku, a nagrada je iste godine dodijeljena novinaru i piscu Miguelu Delibesu. Ovo međunarodno priznanje dodjeljuje se onima koji su u svom radu na području komunikacije branili dostojanstvo ljudske osobe i temeljne vrijednosti slobode, tolerancije i solidarnosti. Nagradu su u posljednjih 20 godina dobila velika imena iz svijeta medija koja su se istakla u etičkom djelovanju: novinari, fotoreporteri, filmski reditelji", pojasnio je Vuković.
Prof. dr sc. Vladimir Lončarević izrazio je zadovoljstvo da u Kotoru, kako ga on naziva drevnom sijelu Bokeljske mornarice, govori o velikanu hrvatske i španske kulture Luki Brajnoviću.
,,On je čovjek koji u leksikonu bokeljskih i hrvatskih velikana zauzima jedno od najčasnijih mjesta. Ne samo zbog svog književnog, profesorskog i novinarskog doprinosa, već prije svega zbog ljudskih vrlina", naglasio je, između ostalog, Lončarević.
Dr sc. Željka Lovrenčić koja je uradila izbor i prepjev pjesama sa španskog i prevela knjigu ,,Oproštaj i susreti" navodi da je ,,s ponosom Brajnovićev prevodilac".{gallery}1a1a0aabrajnovic{/gallery}

,,Luka Brajinović je jedan od mnogih Hrvata koji su izbjegli nakon 1945.godine ali i najuspješnijih. Dok je većina tadašnjih političkih ali i ekonomskih iseljenika otišla u Argentinu, on je izabrao Španiju kako bi bio bliže porodici koja je ostala u Hrvatskoj. Bio je pjesnik, novinar, enciklopedista, naučnik i prevodilac" , rekla je Lovrenčić.
Na kraju ovog književno-naučnog kolokvijuma obratio se istoričar književnosti, kritičar, pjesnik i publicista mr. sc. Božidar Petrač.
,,Kad bih se pitao koju od ovih četiri knjiga smatram najboljom ili najpristupačnijom,teško bih se odlučio. Za one koji ne vole poeziju svakako proza je svakako izbor. Brajnovićeva sjećanja koja su takođe poetski protkana, imaju svoj pjesnički pečat. Knjiga koja nas najboje može uvesti u svijet, život i djelo Luke Brajnovića su njegova sjećanja, ako uz to pročitate i njegovu poeziju na hrvatskom i španskom jeziku, dobićete uvid u drugi svijet, onaj koji je tijesno povezan sa njegovom porodicom, zavičajem, domovinom i sa svim onim u šta je on duboko vjerovao", dodao je Petrač.
Ovom književno-naučnom kolokvijumu prisustvovale su i sestra Luke Brajnovića -Mira kao i ćerka Olga koja je na kraju predstavila animirani film o životu njenog oca, koji je djelo studenta sa Univerziteta u Pamploni.
Podsjetimo, Luka Brajnović, univerzitetski profesor, pjesnik i književnik rođen je u Kotoru 1919. godine. Pohađao je klasičnu gimnaziju na Korčuli i u Kotoru, a Studije prava na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon rata emigrirao je u Španiju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Pomploni. U tom gradu živio je do svoje smrti 2001. godine. Objavio je više knjiga na temu novinarstva, od kojih su najpoznatije posvećene upravo deontologiji informacije, a bio je i predavač novinarske etike na sveučilištu u Pamploni. Brajnović je napisao jedan od prvih udžbenika novinarske etike na području Evrope, koji je i danas standard u učenju, kao i neke njegove spoljnopolitičke kolumne koje je ispisivao u dnevniku "Diario de Navarra".