Arhiva

Sinoć su u Galeriji solidarnosti predstavljene tri posljednje objavljene knjige autora Stijepa Mijovića Kočana u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba: SEDMOGLASJE - izabrane pjesme, PRIČA O KRAJU SVIJETA/LORKO I ROKO – pripovijest i ČOEK ZLATNIJE RUKA - roman.

Na književnoj večeri su, pored autora, govorile: mr Marija Mihaliček, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Mirjana Smažil Pejaković, članica Društva hrvatskih književnika.

"Boka kotorska je u svestranom, književnom, pjesničkom i filmskom opusu Stjepana Mijovića Kočana uvijek imala svoje mjesto" – kaže Mihaliček, ističući spone autora sa našim prostorom i ljudima koje su, navodi Mihaliček, začete još u autorovom djetinjstvu.

Ona je pročitala zapis književnika Ludviga Bauera o Stijepu Mijoviću Kočanu u kome se, između ostalog, navodi:

{gallery}1a1a0aakocan{/gallery}

"U pedesetak godina javnog djelovanja Stijepo Mijović Kočan uspio se okušati u različitim plemenitim vještinama pera i uma. Uspiješan je u tome da na sebe skrene pažnju, još više na svoje stavove i rad, pa je neizbježno postao kontroverzan lik hrvatske umjetnosti i kulture.
Iza Stijepa Mijovića Kočana ostao je veliki broj kritika, ostale su knjige, putopisi i proze, ali je najviše objavio pjesničkih knjiga u širokom stilskom rasponu - od automatske poezije koja se sama diktira u pero, pa do vrlo klasičnih strogih formi. A sve što je novije u njegovoj pjesničkoj produkciji, sve je klasičnije formom i mišljenjem" – pročitala je Mihaliček.
Autor je najprije predstavio knjigu "Sedmoglasje" sa 496 strana izabranih pjesama.
"Tih sedam glasova je mene jako koštalo. Prvi glas je Izravan I neponovljiv. Počinje pjesmom Drvarice koja je prva moja ikada napisana pjesma u Gimnaziji. Govori o teškom životu žena koje svako jutro idu u drva visoko u brdo da bi mogle skuvati doručak, ručak" – kaže autor.
Drugi glas je, navodi autor, "Preobraženje".
"Treći glas je Ritamski govor kazivanja u kom sam pronašao samog sebe. Četvrti glas je Zapisi o gradu Daru. Dar je dar od Boga. A u mom slučaju Dar je Dubrovnik. U petom glasu vratio sam se vezanoj formi sonetima, katrinama i slično i napisao čitav niz balada. Šesti glas je Satire i posvrde kojima je dosta značajno obilježeno moje pjesniško stvaralaštvo. Sedmi i zdanji glas govori o vječnostima u trenutku" – objašnjava autor.
Kako bi bliže predstavili knjigu, Smažil Pejaković je pročitala stihove iz ciklusa "Nepromjenjive vrste riječi". Zatim je uslijedilo predstavljanje knjige "Priča o kraju svijeta/Lorko i Roko". Knjiga ima devet poglavlja, a autor je za ovu priliku odabrao odlomke koji govore o vječnoj ljubavi između Mile i Roka. Opisao je sam nastanak knjige i odnos između Lorka i Roka. Kako navodi, kroz cijeli roman se pojavljuju prirodne pojave.
"Prirodno, neprirodno – ta ti je granica izmišljena. Naravno da je sve prirodno. I duhovne su pojave dio čovjekove prirode, a u ljudskoj prirodi je grabiti sebi. Tako je i ova granica između vlaškoga i naškoga na kojoj me vidiš i prirodna i neprirodna.
Zašto ti se prikzujem? Najprije zato kako bih ti pomogao da se ti sam sebi prikažeš, da vidiš kakav si, osobito kakav bi mogao biti ako ustraješ na dobru, da i sam budeš bolji, da ne živiš samo za sebe, da skrbiš i za druge, da im pomažeš, da brines o njima.
Nemoj izludjeti kada shvatiš da ne možeš spasiti svijet, ni ljude od njih samih, ali svejedno i dalje to nastoj. I dalje pokušavaj suprotstaviti se svakom zlu" – pročitala je Smažil Pejaković.
Prema riječima autora, u trećem romanu pratimo sudbinu jedne porodice na granici Boka i Konavle između 1918. kada počinje Prvi svjetski rat i budućeg vrijemena 2030. godine.
Ima 23 poglavlja, a svako poglavlje ovog proznog djela pripovjeda drugi pripovjedač.
"U romanu nije riječ samo o brodolomu jedne ljubavi, o porodičnoj sudbini i jedinstvenoj tamburici, nego i o tamošnjim prilikama, seljačkoj bijelji i zbivanjima na kraju svijeta, o nestajanju bokeljskih Hrvata i o tome zašto su iseljavali i kako su stradali u istorijskim vihorima 20. vijeka" – objašnjava autor.
Organizator književne večeri je Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj.