Arhiva
JAVNA RASPRAVA NA PRČANJU – DA GRAĐANI DAJU ZNAČAJNIJI DOPRINOS DONOŠENJU ODLUKA
Javna rasprava povodom Nacrta odluke o mjesnim zajednicama i Nacrta Odluke o načinu i postupku učešća lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova je pred svega nekoliko zainteresovanih građana održana juče u Domu kulture na Prčanju i to za mjesne zajednice Muo, Prčanj i Stoliv.
Prema riječima Anke Perović iz Sekretarijata za opštu upravu, Nacrt Odluke o načinu i postupku učešća lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova ima za cilj da omasovi učešće građana u susret donošenju odluka odnosno da im se pruži mogućnost da svojim predlozima i sugestijama učestvuju u formiranju nacrta određenih odluka.
"Na neki način je ova - osnov svih odluka jer zapravo govori o oblicima i mehanizmima učešća građana u vršenju vlasti odnosno najjednostavnije rečeno postupku donošenja jedne odluke. Svaka odluka prije donošenja trebalo bi da prođe pripremne faze koje bi se najbolje mogle uobličiti na zborovima, među aktivistima i među stanovništvom. Do sada su se odluke donosile od strane stručnih ljudi, ali su prolazile bez velikog učešća stanovništva. Intencija ove odluke koju pripremamo je da stanovništvo aktivno učestvuje u donošenju odluka odnosno da se grđanima pruži mogućnost da daju određene primjedbe kako bi se uobličio tekst nacrta određene odluke" – rekla je Perović.
Mehanizmi za realizaciju ove ideje su različiti. " Među njima je na primjer – postavljanje kutije u mjesnim zajednicama koja bi služila za dostavljanje pismenih predloga i sugestija građana, zatim dostupnost dežurnih telefona koji bi služili u iste svrhe, anketiranje građana na određene teme od strane stručnih lica... Dakle, obaveza Opštine i Skupštine Opštine je da se sve ovo realizuje do donošenja jedne odluke odnosno prethodno - do utvrđivanja nacrta" – kaže Perović.
Ovlašćenja mjesnih zajednica su značajna ukoliko se, kako ističe, pravilno sprovedu. " Ukoliko postoji učešće stanovništva, mislim da se mnoge stvari mogu promijeniti. Za razliku od ranijeg perioda kada je bilo mnogo više volontera, sada je manje aktivnosti. Zato nam je i cilj da što više ljudi učestvuje u vršenju javnih poslova. Pod tim se podrazumijeva da je potrebno da mjesne zajednice obavezno učestvuju u donošenju Statuta Opštine, budžeta Opštine, zatim planova, programa i urbanističkih projekata, potom i propisa iz oblasti komunalnih djelatnosti, propisa iz oblasti kulture, sporta, socijalne zaštite iz nadležnosti Opštine kao i drugih i u donošenju opštih akata koji su od interesa za ostvarivanje prava i obaveza stanovništva" – rekla je Perović.
Ističe da je "jako bitno konsultovanje u pripremnom postupku".
"Obavezno je blagovremeno postupanje po inicijativi građana. Smatram i da ukoliko na primjer grupa građana ispred Mjesne zajednice pokrene inicijativu za neku izgradnju, dogradnju, neki komunalni problem - postoji šansa da se stvari pokrenu i to se mora priznati" - kazala je, pored ostalog, Perović.
Njena koleginica iz Sekretarijata za opštu upravu Olivera Radonjić govorila je o Nacrtu odluke o mjesnim zajednicama.
" U izradi nove odluke postoje određene stavke koje su malo preciznije određene nego u prethodnoj odluci. Savjet mjesne zajednice je dobio malo veću nadležnost nad davanjem predloga odnosno nad vršenjem određenih poslova. Nastojali smo da sve objedinimo kako bi dobili kvalitetan i transparentan način rada mjesnih zajednica, a sve kako bi se lokalno stanovništvo više uključilo u proces odlučivanja o poslovima i potrebama od interesa za samu mjesnu zajednicu" – kazala je Radonjić.
Jedna od novina u pomenutom dokumentu je, kako je rekla, da mjesna zajednica ne može imati manje od pedeset stanovnika. Takođe, novom odlukom predviđa se da ista osoba može biti član Savjeta mjesne zajednice najviše u dva četvorogodišnja mandata, a isti slučaj je i sa predsjednikom Savjeta mjesne zajednice.
" Novom odlukom više neće postojati mogućnost osnivanja mjesnih centara odnosno dvije ili više mjesnih zajednica koje su teritorijalno bliske više neće moći da se ujedine u mjesni centar kao što je to bio slučaj do sada" – rekla je Radonjić. Ona je kazala da bi do kraja javne rasprave po pomenutim nacrtima (zaključno sa 15. oktobrom) trebalo da bude završena izrada mape opštine Kotor sa pregledom teritiorijalne obuhvaćenosti mjesnih zajednica. " To smo dali geometrima na procjenu i nastojimo da se završi do kraja javne rasprave kako bismo mapu imali spremnu do formiranja konačnog teksta Predloga Odluke o mjesnim zajednicama. Zašto je to važno? Za neko buduće vrijeme u slučaju formiranja nekih novih mjesnih zajednica – bez obzira da li će biti u pitanju podjela jedne na više manjih ili spajanja dvije u jednu mjesnu zajednicu, mapa će biti korisna kako bi bilo lakše razgraničiti taj teritorijalni dio" – rekla je Radonjić.
Među sugestijama prisutnih na javnoj raspravi bila je i ona koja se odnosi na obavezan postotak ukupnog broja građana – neophodan za održavanje zbora. " U Nacrtu stoji jedan odsto i mislim da to nije realno jer je broj stanovnika u mjesnim zajednicama različit – od nekoliko desetina do nekoliko hiljada. Smatram da bi trebalo napraviti nekolike grupe mjesnih zajednica u odnosu na broj upisanih u birački spisak i onda u odnosu na to odrediti najmanji procenat" – kazao je jedan od mještana, čiju su sugestiju predstavnice Opštine uvažile i kazale da će biti obavljena korekcija po ovom pitanju.
" Čini mi se da više nema volje među mještanima kao što je bilo nekada. Mi stariji bismo željeli da uputimo mlađe da se angažuju kao što mi to radimo godinama, ali mi se čini da nema puno zainteresovanih među mladim svijetom, pogotovo zato što se radi o volonterskom poslu" – jedan je od komentara okupljenih.
Tim povodom, predsjednik Mjesne zajednice Prčanj Zoran Brguljan naveo je da se u tekstu Nacrta navodi "mogućnost određivanja mjesečne nadoknade za osobu koja će biti izabrana za predsjednika Savjeta mjesne zajednice".
Brguljan je kazao da bi bilo korisno da predstavnici mjesnih zajednica ubuduće najavu održavanja javnih rasprava dobiju bar sedam dana ranije, kako bi mještani – nakon što se okače plakati sa obavještenjima ovog tipa na području mjesne zajednice, bili još bolje informisani, a što bi, smatra, doprinijelo većem broju prisutnih.
Jedna od sugestija odnosila se i na promjenu "kvalifikovanog broja građana", u slučaju kada imaju namjeru da potpišu određenu inicijativu koja će biti validna. U tekstu Nacrta se pominje broj od najmanje 150 potpisnika određene inicijative. S obzirom da pojedine mjesne zajednice imaju i znatno manji broj stanovnika od pomenute cifre, kako se čulo, i ova stavka će biti korigovana i zavisiće od broja stanovnika određene mjesne zajednice.
Kako se čulo, po donošenju Odluke o mjesnim zajednicama, a nakon njenog objavljivanja u Službenom listu Crne Gore ući će se u proces formiranja novih savjeta i izbora predsjednika mjesnih zajednica. Krajnji rok za realizovanje ove procedure koja se, kako podsjeća Olivera Radonjić, do sada nije obavila zbog poznate situacije odnosno blagovremenog nedonošenja nove Odluke o mjesnim zajednicama usklađene sa Statutom i Zakonom o lokalnoj samoupravi, je šest mjeseci.
" Vjerujem, naravno, da će se sa procesom završiti znatno ranije s obzirom da su postojeći savjeti mjesnih zajednica iz razloga koje sam prethodno objasnila, već dvije godine van mandata " – kazala je Radonjić.
Podsjetimo, javna rasprava na ove teme trajaće do 15. oktobra odnosno zaključno sa ovim datumom.