Arhiva

Pred Gradskom bibliotekom i čitaonicom Kotor su najveći izazovi do sada-prilagoditi se novom zakonu, obezbijediti kontinuiranu nabavku knjiga, unaprijediti rad u biblioteci, njegovati kulturu čitanja, podstaći informacionu pismenost, sačuvati stručni kadar i možda najznačajniji-odgovoriti potrebama savremenog čitaoca.

Kako je za Radio Kotor danas kazala rukovoditeljica Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević, gostujući u emisiji "032", biblioteke budućnosti više ne predstavljaju isključivo fizički omeđen prostor u koji se dolazi da bi se pozajmila knjiga, već ona sve više zauzima virtuelni prostor u koji putem određenih servisa, a primjernom digitalnih tehnologija, korisnik današnjice može doći do željene informacije.

"To postaje moguće upravo primjenom savremenih tehnologija, korišćenjem štampanih i elekronskih resursa (elektronski katalog fondova Gradske biblioteke i čitaonice koji se izrađuje u programu COBISS) i permanentnim usavrašavnjem osoblja biblioteke. Kako bi se odgovorilo na izazove savremenog doba, biblioteka se transformiše u informacioni centar zajednice u kojoj djeluje, sačuvavši pritom svoju ključnu ulogu, a to je prikupljanje informacija, njihova obrada, organizovanje po različitim kriterijumima, pohranjivanje i trajno čuvanje, prezentacija i njihova dostupnost do krajnjih korisnika", pojasnila je Starčević.

Osim klasičnog iznajmljivanja knjiga i publikacija, kotorskoj publici ponudili su, rekla je i nove, moderne programe. Stvarajući elektronski katalog i studiozno radeći na raznim programskim sadržajima, do sada su organizovali brojne književne večere, promocije, tribine, predavanja, radionice i druge kreativne oblika rada sa djecom i mladima.

Starčević naglašava da biblioteka kontinuirano podstiče čitalačke navike svojih korisnika i radi na formiranju književnog ukusa, promovišući važnost knjige, njene uloge u obrazovanju i izgradnji identiteta pojedinaca, te njenog značaja u svakodnevnom životu, sa posebnim akcentom na ulogu biblioteke u životu djece i mladih.

"Činjenica je da u svakodnevnom životu pred sobom imamo 'ozbiljnog protivnika', u vidu različitih sadržaja koji su lako dostupni uz pomoć savremene tehnologije. Stoga vrlo studiozno i sistemski pristupamo ovoj temi. Nažalost, Gradska biblioteka i čitaonica nema dječje odjeljenje sa izdvojenom multimedijalnom čitaonicom, iako je to obaveza po Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti. U prostoru u kojem se nalazimo od 190 metara kvadratnih i na spratu to za sada nije moguće formirati. Međutim, zahvaljujući saradnji sa JPU Radost i obrazovnim ustanovama na području naše opštine, za djecu od najranijeg uzrasta organizujemo kreativno-edukativne radionice u skladu sa njihovim potrebama i interesovanjima. One su uglavnom vezane za obilježavanje značajnih datuma, poput, Dana opštine, Svjetskog dana poezije, dječje knjige i slično i kadgod se ukaže potreba i prilika za organizovanjem tematskih radionica", saopštila je Starčević.

Za naredni period najavljuje otpočinjanje procesa digitalizacije Zavičajnog fonda. Na taj način, kaže, obezbijediće se vidljivost, online dostupnost i mogućnost pretraživanja informacija u vezi sa našim kulturnim nasljeđem koje je pohranjeno u fondu.

Gostujući u našem programu, Starčević ističe nedostupnost ovog objekta za osobe aa invaliditetom i posebnim potrebama. "Budući da se nalazimo na prvom spratu, u jednom skučenom prostoru, nemoguće je obezbijediti nesmetan prilaz ovakvim licima. Bilo bi neophodno preseljenje biblioteke u cjelosti u adekvatnije prostorije ili u nekom adekvatnijem prostoru formirati određena odjeljenja, kao što su dječje ili odjeljenje za rad sa osobama sa invaliditetom. To nam svakako i Zakon o bibliotečkoj djelatnosti nalaže", rekla je Starčević.

Gradska bioblioteka i čitaonica trenutno ima 392 korisnika, od kojih 239 korisnika među djecom. Članski kartoni su porodični (članova porodice može koristiti fondove biblioteke na isti karton), što uvećava broj korisnika za trećinu. Referentna zbirka broji 1 250 jedinica, Zavičajni fond oko 800, a Fond knjige za djecu i mlade oko 5000 primjeraka. Odnedavno je, zahvaljujući donaciji našeg sugrađanina, dostupna i zbirka stripova.

Obilježavanje Nacionalnog dana podizanja svijesti o značaju biblioteka u petak 4. oktobra, je naredna aktivnost. "Ovom pilikom pozivamo sve zainteresovane studentne da dođu i besplatno postanu članovi biblioteke. Istim povodom, u ponedjeljak 7. oktobra u biblioteci Pomorskog fakulteta, za bibliotekare sa područja naše opštine biće održana prezentacija projekta INELI-Balkans. Tom prilikom prisutni će biti u prilici da čuju utiske sa nedavno održanog kongresa organizacije IFLA u Atini kome su prisustvovali i bibliotekari iz Kotora", zaključila je Starčević.