Arhiva

U okviru projekta Blue Land, koji u Crnoj Gori implementiraju Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja- Direktorat za ribarstvo, nedavno je realizovana ekspertska misija u cilju mapiranja ekosistema, habitata i ekosistemskih servisa pilot područja projekta u Crnoj Gori.

Blue Land područje u našoj zemlji, koje obuhvata priobalni pojas i zaleđe Velike plaže u Ulcinju od rta Đeram do ušća rijeke Bojane, obišli su i analizirali međunarodni eksperti za mapiranje habitata, ekosistema i vegetacije obalnih područja, Michele de Sanctis i Fabio Attore.

Projekat Blue Land za cilj ima uspostavljanje zajedničkog participativnog modela upravljanja priobalnim i morskim biodiverzitetom, njegovu zaštitu i održivo korišćenje, a realizuje se u okviru IPA INTERREG II prekograničnog programa saradnje Crne Gore, Albanije i Italije.

U okviru projekta Blue Land do sada je realizovan niz zajedničkih obuka za predstavnike partnera na projektu od strane međunarodnih eksperata. Stručnjaci su stekli nova znanja na polju mapiranja ekosistema i ekosistemskih servisa, a zatim pristupili istraživačkom radu na terenu.

U Crnoj Gori je tokom proljeća obavljano biometrijsko i hidrografsko snimanje podmorja u Blue Land području od rta Đeram do ušća rijeke Bojane, a prošlog mjeseca realizovana je ekspertska posjeta Michelea de Sanctisa i Fabia Attorea, koji su u društvu stručnjaka Instituta za biologiju mora tokom sedam dana detaljno analizirali stanje u obalnom području.
"Izvršen je premjer čitavog obalnog područja Blue Land, koje podrazumijeva Veliku plažu i njeno zaleđe. Identifikovano je da postoje jako značajni ekosistemi dina na Velikoj plaži, koji su na žalost u najvećem dijelu degradirani. Prave dine su sačuvane samo na južnom dijelu plaže, koji je još uvijek divalj i koji zakupljuju kajterski klubovi. U tom području još uvijek postoje prave dine sa netaknutom vegetacijom. Preporuka eksperata i cilj je da se obezbijedi zaštita tih dina i da se priječi njihova dalja degradacija," ističe koordinatorka projekta Blue Land za Crnu Goru, Dr Ana Pešić, ihtiolog sa Instituta za biologiju mora.
"Drugi značajan ekosistem koji je identifikovan u Blue Land području su močvarna staništa koja postoje u zaleđu dina. Posebno su značajne aluvijalne, vlažne šume, koje se nalaze duž čitavog pojasa Velike plaže. Aluvijalne šume su zaštićene i kroz Natura 2000 i kroz mnoge evropske standarde i zakone. Zaštićene su i crnogorskim zakonom, jer su jako osjetljive na sve moguće pritiske. Ukoliko dođe do regulacije navodnjavanja ili odvodnjavanja, te šume su prve na udaru. Ono što je ekspertima bilo jako interesantno je da kod nas te šume postoje u velikom pojasu. Svuda po Mediteranu su aluvijalne šume pod velikim antropogenim pritiskom- uništene su, posječene. Kod nas su još uvijek očuvane i protežu se u zaleđu čitave Velike plaže," objašnjava Dr Ana Pešić.
Razvoj turizma ne možemo i trebamo spriječavati. Ali, ono što treba da shvatimo je da se ljudi sve više okreću prirodnom turizmu, sve više traže priliku da uživaju u divljoj prirodi. Područje Velike plaže i ušća Bojane predstavlja još uvijek nedirnutu prirodu te kao takav predstavlja vrijedan potencijal za razvoj eko turizma.
Međunarodni eko-ekspert Michele de Sanctis u Crnoj Gori je boravio po prvi put. Oduševljen je područjem Velike plaže i rijeke Bojane, uz tvrdnju da je ova zona u ekološkom smislu značajna ne samo za Crnu Goru, nego i čitav Mediteran. „Želim naglasiti da je ovo područje jedno od najznačajnijih vlažnih područja na cijelom Mediteranu, svakako je jedno od najvećih. Ovakva područja su širom Mediterana uništena uslijed urbanizacije ili isušivanja za potrebe poljoprivrede. Ovdje su, s druge strane, ekosistemi u veoma dobrom stanju," istakao je Michele de Santis.
Eksperti su u Blue Land području identifikovali četiri osnovna tipa ekosistema. Pored ekosistema rijeke Bojane, veoma značajan je već pomenuti ekosistem dina koji treba posebnu brigu i konzervaciju, osobito na sjevernom dijelu plaže gdje je izgrađen veliki broj objekata kojima je potpuno uništena vegetacija ovih osjetljivih habitata.
Kao veoma značajne, de Sanctis ističe aluvijalne šume u zaleđu Velike plaže. "U ovoj zoni se primjećuje da tokom ljetnjih mjeseci mnoga stabla umiru. Potrebno je da istražimo zašto se to događa i postoji li ikakva mogućnost da to spriječimo. Ono što bez sumnje možemo konstatovati jeste da je ovo područje veoma podesno kako bismo promovisali i podržali razvoj ekoturizma. Ekoturizam je velika razvojna šansa za ovo područje."
De Sanctis vjeruje da je Blue Land projekat odličan početni korak kako bi se uspostavila sveobuhvatna zaštita ovog vrijednog područja, koji je izložen brojnim pritiscima. Jedan od glavnih problema koje su eksperti uočili tokom terenskog rada je nepostojanje funkcionalnog sistema upravljanja otpadom. "To je velika šteta jer je područje prekrasno, pa ni za turiste nije baš lijepo da šetaju i voze se okruženi smećem. Vjerujem da Blue Land projekat na veoma dobar način promatra ovaj prostor sa svih aspekata, i ono gdje vidim njegov najveći značaj je da približi lokalnoj zajednici i upravljačkim tijelima vrijednosti i potencijale ovog prostora, kako bismo u budućnosti svjedočili njegovom održivom razvoju."
Što se tiče upravljanja samim područjem, Michelle de Sanctis preporučuje prije svega obnovu i očuvanje dina, monitoring kvaliteta vode, posebno u rijeci Bojani, uspostavljanje mjera za praćenje i poboljšanje kvaliteta vode, kreiranje pješačkih i biciklističkih staza za turiste, kako bi mogli ući dublje u područje, vidjeti ptice, vegetaciju i predivnu i jedinstvenu prirodu koja se nalazi u zaleđu Velike plaže i ušća rijeke Bojane.
„Tokom sedam dana koliko su eksperti boravili u posjeti Crnoj Gori, obišli smo kompletno Blue Land područje i mapirali sve značajne ekosisteme i sve značajne biljne vrste. Kao rezultat ove ekspertske posjete biće pripremljen izvještaj kao i GIS format svih ekosistema, njihovih granica, rasprostranjenost i gustina određenih biljnih vrsta, što će se koristiti za još jedan produkt ovog projekta, a to je Web GIS platforma koja će biti međunarodna, izrađena zajednički za sva tri projektna pilot područja. U nju će biti unešeniu svi značajni podaci koji su prikupljeni na tim područjima. Pored prirodnih karakteristika, pokušaćemo da unesemo i neke socio-ekonomske aspekte: broj turista tokom ljetnje sezone, broj stanovnika, broj restorana," objasnila je koordinatorka projekta za Crnu Goru, Dr Ana Pešić.
Pešić je najavila da će u okviru Blue Land-a biti urađena i aplikacija za telefon koja će biti dostupna svim građanima. Građani i posjetioci će moći da šalju svoje fotografije, zamjerke, sve ono što im je značajno, interesantno ili bitno, a sve u cilju popularizacije ovog područja i približavanja njegovih vrijednosti i potencijala široj javnosti. ( saopštenje Antonele Stjepčević, PR-a Blue Land projekta za Crnu Goru)