Arhiva

“Prirodno i kulturno – istorijsko područje Kotora u ovoj godini obilježava 40 godina upisa na UNESCO listu, 40 godina statusa mjesta koje po svojim izuzetnim univerzalnim vrijednostima pripada svim građanima svijeta.

Ova kvalifikacija obavezuje nas da se sa posebnom pažnjom staramo o naslijeđenim vrijednostima, da u vremenu kada Mediteran pogađa masovni turizam, vodimo računa da, na najbolji način, sačuvamo ono što su kulturne vrijednosti koje su Kotor i cijelo područje i preporučili za UNESCO listu” – kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović na Regionalnom sastanu ICOMOS mreže Jugoistočne Evrope održanom danas u crkvi Sv. Pavla u Starom gradu, a povodom obilježavanja četrdeset godina upisa prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO listu Svjetske baštine.

“To je prilika da se prisjetimo da je prije upisa na UNESCO listu prethodio razorni zemljotres koji je pogodio crnogorsko primorje, kada je stradala 101 osoba i koji je nanio značajnu štetu našem kulturnom naslijeđu. Tek tada pažnja svjetske javnosti bila je usmjerena na ovaj prostor, posebno na Kotor.

Ovakvo iskustvo podsjeća nas da su najvrijedniji segmenti kulturnog naslijeđa upravo i najfragilniji, te da u različitim strategijama, dokumentima, planovima koje donosimo, moramo voditi računa o dalekosežnosti djelovanja, a ne samo o trenutnim okolnostima” – kaže ministar Bogdanović.

On je podsjetio da Kotor ima dva UNESCO statusa: jedan kao dio prirodnog i kulturno-istorijskog područja, a drugi kao dio multinacionalne nominacije venecijanskih utvrđenja od 16. do 17. vijeka koje su na UNESCO listu upisane 2017. godine, kao zajedničko dobro Crne Gore, Italije i Hrvatske.{gallery}1a1a0aICOMOS19{/gallery}

“U prethodne tri godine ostvarili smo značajan napredak u primjeni Konvencije o zaštiti svjetskog, prirodnog i kulturnog naslijeđa. Usvojivši Akcioni plan za postizanje Odluke Komiteta iz Istanbula iz 2016. godine status Kotora na UNESCO listi postala je strategija Vlade Crne Gore.

To više nije samo pitanje Ministarstva kulture ili Uprave za zaštitu kulturnih dobara, već pitanje svih vladinih resora, a upravo ta činjenica pomogla nam je da prevaziđemo različite izazove sa kojima smo se u tom periodu susrijetali” – navodi Bogdanović.

Prema njegovim riječima, u isčekivanju mišljenja UNESCO-a o PUP-u Kotora, pažnja Vlade Crne Gore posebno je usmjerena na reviziju Menadžment plana koji se trenutno sprovodi.

“Od tog dokumenta očekujemo jako puno te apelujemo na sve nadležne institucije da pruže punu podršku radnom timu koji sprovodi ovaj delikatan proces, kako bi dokument bio što bolji, te kako bi bio dobra alatka za upravljanje kako Opštini Kotor i Savjetu za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, tako i Vladi. Vjerujem da će boravak ICOMOS ekperata u Crnoj Gori koristiti razmjerni znanja i iskustava iz kojih možemo zajednički napredovati” - ističe ministar Bogdanović.

Kako navodi, danas se mnoge države Jugoistočne Evrope susrijeću sa sličnim izazovima u očuvanju svojih kulturnih vrijednosti.

“Iz tog razloga moramo voditi računa i o regionalnoj dimenziji i mogućnostima saradnje sa državama u okruženju. Vjerujem da će konačno formiranje crnogorskog udruženja ICOMOS biti od izuzetne koristi za dalje funkcionisanje sistema zaštite i upravljanja, a posebno za razmjenu stručnih znanja i za potpuniju implementaciju međunarodnih standarda u nacionalne okvire” – zaključio je Bogdanović.

Na otvaranju sastanaka govorili su i: predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, Princ Nikola I Petrović Njegoš i predsjednik međunarodnog udruženja ICOMOS Tošijuki Kono.

“Sa ovog skupa smatram da treba da izađemo zajednički sa određenim zaključcima koji će nam samo koristiti u narednom periodu, kako bi mogli zajednički da čuvamo Kotor od svega onoga što bi mogla da bude opasnost za njegov dalji razvoj” – ističe predsjednik Aprcović.

Prema njegovim riječima, predstavnici ICOMOS - a za Jugoistočnu Evropu, svojim znanjem će dati doprinos svemu onom što jeste univerzalna vrijednost, te svemu onome što treba u narednom periodu da sačuvmao, ne samo na nivou Kotora i Crne Gore, nego i na nivou cijele jugoistočne Evrope.

“Mi ove godine obilježavamo 40 godina od upisa Kotora na UNESCO listu, koji je po mom dubokom uvjerenju sačuvao integritet i autentičnost područja svjetske prirodne i kulturne baštine.

S aspekta činjenice da ICOMOS predstavlja visoku, respektabilnu organizaciju koja u sebi baštini iskustvo i čiji članovi čine uticajnu mrežu stručnjaka koja promoviše principe savremene konverzacije i afirmiše vrijednosti naslijeđa, te s aspekta unaprijeđenja i valorizacije prostornih mogućnosti grada Kotora, dolazimo do toga da naš zajednički cilj jeste da približimo stavove i dođemo do koncenzusa o održivom razvoju.

Takav razvoj, po mom dubokom uvjerenju, treba da doprinese napretku grada koji ne smije da dovede u pitanje jedinstvene univerzalne vrijednosti područja Kotora, ali istovremeno mora odgovoriti izazovima koji se odnose na činjenicu kako koristiti, razvijati, unaprijediti i čuvati prostor koji smo zajedno dobili na upravljanje” – navodi Aprcović.

Prema njegovim riječima, ova konferencija je prilika da zajedničkim snagama Opština Kotor i predstavnici ICOMOS-a dođu do rješavanja ključnih pitanja za budućnost Kotora i cijele Boke kotorske.

“Kao i svaki grad pod zaštitom UNESCO-a, tako se i grad Kotor suočava sa problemima kako napraviti balans, pomirenje, ravnotežu između očuvanja izuzetne univerzalne kulturne vrijednosti sa jedne strane i potrebu daljeg sveukupnog turističkog i ekonomskog razvoja grada sa druge strane.

Svjesni smo činjenice neprocjenjivog kulturnog naslijeđa Kotora, ali isto tako i uloge ICOMOS-a da nam ukaže i pomogne smjernicama da budemo partneri kako doći do najadekvatnijih rješenja u što kraćem roku, ne zanemarujući interese građana Kotora i Crne Gore u cjelini.

Izazovi postoje da bi smo se suočili sa njima, da bi smo ukrstili argumente i da bi smo došli do optimalnog modela zaštite i razvoja grada u cjelini” – poručio je Aprcović.

Predsjednik međunarodnog udruženja ICOMOS Tošijuki Kono čestitao je na četrdesetogodišnjici upisa Kotora na listu Svjetske baštine UNESCO.

“Kotor je upisan 1979. godine kao prirodni i kulturno-istorijski region, tako da se imenovanje Kotora fokusiralo na oba aspekta – i na prirodu i na zaštitu kulturnog blaga. U to vrijeme ovaj pristup je bio veoma inovativan. Postojala je podjela – ili priroda, ili kultura.

Danas mnoge nominacije pokušavaju da kombinuju prirodu i kulturu, a u slučaju Kotora to se desilo prije ravno 40 godina” – kaže Kono.

On je podsjetio da je Kotor prije četrdeset godina oštećen zemljotresom, od kojeg se oporavio.

“Za čitavu svjetsku kulturnu zajednicu povratak kulturne baštine je nešto što je veoma važno. Za druge krajeve svijeta ovo iskustvo u smislu učenja iz primjera Kotora je veoma vrijedno.

Sada se ova zajednica. koja se bavi naslijeđem. suočava sa više problema, a jedan od tih problema jeste održivost, posebno u kontekstu turizma. Vidim da taj pritisak turizma stiže i u Kotor.

Način na koji će Kotor riješiti ovaj problem u smislu pritiska kulturnog turizma biće praksa koju će slijediti ostatak svijeta” – zaključuje Kono.

Regionalnom sastanku ICOMOS mreže Jugoistočne Evrope u prisustvovali su i : potpredsjednik međunarodnog udruženja ICOMOS-a Grelan Rurk, kao i dugogodišnji potpredsjednik Bendžamin Muton, te predstavnici budućeg udruženja Crne Gore koje je u osnivanju, kao i predstavnici crnogorskih institucija iz oblasti zaštite kulturnog nasljeđa.

Kako je najavljeno iz Ministarstva kulture, Regionalni sastanci ICOMOS mreže Jugoistočne Evrope održavaju se u Kotoru danas i sjutra, dok će dan kasnije biti priređen terenski obilazak Starog Bara.

Tim povodom će u Crnoj Gori narednih dana boraviti i predstavnici ovog udruženja iz: Austrije, Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Grčke, Hrvatske, Kosova, Mađarske, Moldavije, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.