Arhiva

Na pojavu pojedinačnih primjeraka bijelih meduza sa plavim obodom u Donjoj Lastvi, kao i na području Stoliva i Markovog rta proteklih dana ukazivali su naši sugrađani i posjetioci grada.

Iz kotorskog Instituta za biologiju mora kažu da nema razloga za brigu, jer se radi o meduzi koja ne spada u opasne. Pri dodiru može izazvati samo malu iritaciju kože, a u narodu je poznata kao "Morska pluća".

Kako je za Radio Kotor danas saopštila saradnica u institutu dr Branka Pestorić, meduze su prirodni stanovnici mora i susreti sa njima, naročito tokom ljetnjih mjeseci, kada kupači okupiraju more nisu rijetkost.

"Meduza koju su kupači imali priliku da vide je Rhizostoma pulmo, u slobodnom prevodu Morska pluća. Češće se bilježi na otvorenom moru, nego u našem zalivu. Prečnik zvona može dostići i 60 cm. Prepoznatljiva je po plavom obodu i ne spada u opasne meduze. Ukoliko kupači i dođu u kontakt sa ovom meduzom, na koži se uglavnom ne stvara iritacija ili se može pojaviti tek blaga iritacija kože", pojasnila je Pestorić.

To je, naglašava, meduza morskih dubina. "Rijetka je u blizini obale. Moguće je da je nanesena strujama ali njeno prirodno stanište su morske dubine. Ne pojavljuje se u velikom broju, već sa radi samo o pojedinačnim primjercima. Savjet kupačima je da svakako pokušaju izbjeći kontakt sa meduzama, jer zbog loše procjene ili znatiželje mogu sebe dovesti u neugodnu situaciju", rekla je Pestorić.

Pored ove vrste meduze na Crnogorskom primorju se može naći još nekoliko vrsta, a najčešća je Chrysaora hisoscella koja po svom izgledu zvona podsjeća na kompas, pa se i naziva kompas meduza. Pestorić ističe da ova vrsta može izazvati iritaciju na koži, te da kupači najčešće griješe jer ispiraju iritirani dio kože slatkom vodom.

Glavni uzroci masovne pojave meduza su, pojašnjava Pestorić, prelov ribe kao glavnog konkurenta za hranu, klimatske promjene, povećanje temperature mora, eutrofikacija, devastacija obale i morskog dna.
Meduze igraju značajnu ulogu u morskim ekosistemima i zauzimaju značajno mjesto u lancu ishrane. Dok su većina karnivorni organizmi i hrane se zooplanktonom, pojedine vrste se hrane velikim rakovima kao i larvama i jajima riba. Riba bucanj, skuša i morske kornjače su jedini njihovi predatori u Mediteranu.
Pestorić savjetuje da je pri kontaktu sa ovakvim organizmima u zalivu uvijek poželjno kontaktirati Institut za biologiju mora Kotor. To je moguće uraditi i putem društvenih mreža. "Svaka informacija o nađenim meduzama i njihovoj distribuciji je nama od koristi i važna je za buduće predikcije", zaključuje Pestorić.