Arhiva

Izložba strip crteža ŽIVOT ROMSKOG NARODA autora Slobodana Boba Lalovića otvorena je sinoć u galeriji Kulturnog centra "Nikola Đurković" Kotor.

Izožbu je otvorila Tatjana Miljenović, vd direktorice Kulturnog centra "Nikola Đurković" Kotor, a pored autora govorio je Dejvid Sejdović, direktor Fondacije "Ruka prijateljstva".

Miljenović je istakla da je prepoznata uloga u društvu kotorskog Kulturnog centra kao kulturne institucije koja podržava ne samo profesionalne umjetnike, već i amatere.

"Kotor je prepoznat kao multikulturalna sredina i oduvjek je bio takav. Kotor je uvijek bio na liniji spajanja kulturnih uticaja koji su dolazili širom svijeta i taj duh zadržao se i danas, jer se tu uticaji mješaju i ostaju, obogaćuju naš kulturni život. Zbog toga Kotor i jeste prepoznat na listi UNESCO-a. Moramo biti ponosni na naše kulturno naslijeđe" – kaže Miljenović.

Prema njenim riječima, Fondacija "Ruka prijateljstva" želi da ukaže na težak život koji Romi i dalje imaju u našoj zemlji.{gallery}1a1a0aizlromi19{/gallery}

"Mi ponosno grabimo ka evropskim integracijama, živimo u 21. vijeku, ali su negdje i dalje Romi na margini društva. Oni i dalje uspjevaju da zadrže svoje kulturne osobenosti" – navodi Miljenović.
O izložbi, kao i o životu romskog naroda govorio je direktor Fondacije "Ruka prijateljstva" Dejvid Sejdović.

"Naša organizacija uglavnom okuplja nekadašnje štićenike dječjih i socijalnih ustanova širom Crne Gore. Bavimo se socijalnim temama. Jedna od prioritetnih aktivnosti je rad sa našom glavnom ciljnom grupom, a to su Romi i Egipćani. Ti ljudi ne žive baš u sjajnim uslovima, pa im je naša pomoć i potrebna.
Nije to samo dijeljenje humanitarne pomoći, već imamo programe kao što je društvena inkluzija ili moralna hrabrost, koji se fokusiraju na rješavanje administrativnih problema i pomoć građanima pred institucijama sistema.
Pored toga mi u fondaciji Ruka prijateljstva polažemo mnogo pažnje na kulturu jer mislimo da su kulturne aktivnosti najbolji način da se predstavi pojedinac, pa i cijeli narod" – objašnjava Sejdović.

Prema njegovim riječima, izložbom "Život romskog naroda" pokušali su da podsjete publiku na stare zanate kojima se romski narod bavio, ali i talenat za muziku i igru. Tako su se na crtežima u galeriji Kulturnog centra našli: kazandžije, gatare, ples i konjska kola.

"Danas romski narod živi na drugačiji način i mnogo toga nije više isto kao prije . Tako se gubi i tradicija koju je romski narod dugo njegovao.
Svi na tom evropskom putu postajemo jednaki donekle. Brišu se barijere među ljudima i narodima. Ali nadamo se da kultura ipak ostaje pa smo jednim djelom ovom izložbom to pokušali i pokazati.
Namjera nam je bila da kroz likovne radove objasnimo ostalim narodima koji žive u Crnoj Gori dio tradicije i kulture romskog naroda koje možda nijesu znali ili su pali u zaborav"- kaže Sejdović.

Lalovićeva inspiracija za strip crteže nastajala je, kako je istakao, odrastajući i upoznavajući Rome tokom cijelog života.

"Izložbom Život romskog naroda željeli smo da prikažemo građanima drugu manje poznatu stranu naših sugrađana Roma i Egipćana, afirmišući kulturu romskog naroda na našim prostorima. Pored svakodnevnih tema kao što je gatanje ili rad u gradskoj čistoći, prikazan je i težak život Roma u neadekvatnim uslovima" – navodi se, između ostalog, u katalogu koji prati ovu izložbu.

Slobodan Lalović je rođen u Podgorici 1976. godine. Studirao je na Građevinskom i Pravnom fakultetu u Podgorici. Na strip takmičenjima osvajao je brojne nagrade. Od 2015. godine redovan je učesnik Balkanskih smotri stripa. NJegovi radovi u formi kratkog stripa objavljeni su u strip-magazinima StripOs iz Osijeka i beogradskom Cherry Web Magazinu. Živi i radi u Podgorici.

U okviru otvaranje izložbe nastupili su KUD "Nikola Đurković" Kotor.

Organizatori izložbe su Fondacija Ruka Prijateljstva i JU Kulturni centar "Nikola Đurković" Kotor, uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor.

Izložba strip crteža "Život romskog naroda", autora Slobodana Boba Lalovića, u galeriji Kulturnog centra "Nikola Đurković" biće otvorena do 30. septembra.