Arhiva

Predviđena sredstva u okviru IPA projekata Evropske unije (EU) za prekograničnu saradnju u trouglu Hrvatska - Bosna i Hercegovina- Crna Gora iznose oko 50 miliona EUR, saopšteno je na radnom sastanku učesnika saradnje na tromeđi tri države članice Igmanske inicijative održanom juče u kotorskoj palati Bizanti. Po riječima pomoćnika ministra za regionalnu saradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske Željka Kuprešaka, prioriteti su: tržište rada, zaštita okoline, turizam, malo i srednje preduzetništvo, kulturno nasljeđe, klimatske promjene i prevencija požara, poplava i organizovanog kriminala. Govoreći o onome što Hrvatska kao nova članica Evropske unije čini za regionalnu saradnju Kuprešak naglašava spremnost i želju za nastavljanjem pomenute prakse. „Prekogranična saradnja je uvijek bila test za bilo koje vrste bilateralnih politika. Zahvaljujući našim prijateljima iz Igmanske inicijative, njihovoj hrabrosti i istrajnosti, ona je preživjela sedmogodišnje razdoblje koje je počelo finansiranjem od strane EU 2007. u dva finansijska razdoblja. Sada smo pred trećim i ja sam siguran da će se on nastaviti kao do sada što je i odgovor na pitanje o postajanju političke saglasnosti za nastavak Igmaske incijative. Odgovor je definitivno „da" jer regionalna saradnja postaje „Sine qua non" bilo koje vrste napretka i političkih konsultacija na ovim prostorima. Republika Hrvatska kao nova članica EU je definitivno opredijeljena za pomoć svojim susjedima", kazao je Kuprešak. On je rekao da u Hrvatskoj ostaju pri opredjeljenju da susjedima iz regije treba pomoć, jer je ulazak svih zemalja regije u EU strateški prioritet ove zemlje.
Pozdravljajući učesnike skupa predsjednica Opštine Kotor Marija Ćatović je kazala da je raduje činjenica da je Igmanska incijativa ponovo zaživjela i što će biti uloženi napori da se sagledaju zajednički interesi za saradnju prekograničnih regija nakon zajedničke izjave ministara vanjskih poslova tri susjedne države potpisane u Herceg Novom 2009. godine. „Očekujem da će ovaj sastanak odgovoriti na teme otvorene saradnje, mogućnosti realizacije dogovorenih i eventualno novih projekata, te daljih perspektiva saradnje. Značajno je što su identifikovani projekti u okviru koji će se ta saradnja odvijati", kazala je Ćatović.

Kopredsjednik Igmanske inicijative Branko Lukovac je kazao da se od 2009. odvija postepen i konstantan napredak u međusobnim bilateralnim odnosima zemalja regiona uprkos ekonomskim teškoćama sa kojim se suočavaju. „I to je pozitivan elemenat razvoja do kojeg je došlo nakon 2009. godine. Ono što je eventualno nepovoljno kretanje su globalni odnosi na relaciji EU - SAD - Rusija i problem Ukrajine, što potencijalno može potisnuti interes za ovim regionom, ali nas to još uvijek ne pogađa. Unapređenje bilateralnih odnosa kao i ukupni odnosi i programi, ne dovode u pitanje dogovreno oko saradnje na tromeđi već naprotiv ona bi trebalo prerasti u važan prekogranični ili euro-region koji bi moga biti uzor mnogim regionima u EU. Današnji sastanak bi trebalo da odgovori na pitanja o korisnosti prekogranične saradnje na tromeđi, koji su razlozi zbog kojih nije bilo vidljivijeg napretka u ostvarivanju programa, kao i da li su projekti u međuvremenu izgubili na važnosti", kazao je Lukovac. On je najavio da o dogovorenom treba obavijestiti ministre inostranih poslova na narednom sastanku Komisije za projekte Igmanske inicijative u Dubrovniku čime bi se dao novi impls saradnji.
Generalni direktor Generalnog direktorata za bilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Željko Perović je istakao zadoljstvo odnosima Crne Gore, Hrvatske i BiH. „Oni su primjer prijateljskih međudržavnih odnosa, karakterišu ih intenzivan politički dijalog, dobrosusjednski odnosi i opredjeljenje i svestrana bilateralna i regionalna saradnja. Sve što nas povezuje od zajedničke istorije do evropskih i evroatlantskih opredjeljenja, ukazuje da su međuzavisnost, očuvanje mira i suživot na ovim prostorima naša najveća dostignuća, nešto što nas preporučuje kao pouzdane miroljubive i ka budućnosti okrenute nacije i države. Tome je doprinijela snažna privrženost i angažman naših pograničnih regija, opština i gradova kroz inicijativu koja je rezultirala zajedničkim projektno orjentisanim radom", kazao je Perović On je podsjetio da je tokom crnogorskog predsjedavanja osnovana Komisija za prekograničnu saradnju u slučaju prirodnih i ostalih katastrofa na području upravljanja ljudskim resursima. „Crna Gora je spremna na svim nivoima, opštinskom, regionalnom i na nivou Vlade, da punim kapacitetima bude posvećena saradnji prepoznajući u njoj priliku za poboljšanje kvaliteta života građana i dalje unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa", poručio je Perović.
Pomoćnik minsitra za bilateralne poslove-Minsitarstva vanjskih poslova BiH Amer Kapetanović je kazao da su zajednički projekti izuzetno aktuelni. „Prije svega jer su se dogodile nek stvari u posljednjih pet godina za koje mislim da odražavaju realnu potrebu lokalnih zajednica i država da se povezujemo na tom planu. Integrirana protivpožarna zaštita graničnog područja, monitoring granice, prekogranično povezivanje, putevi istrijskog nasljeđa, izražavaju sektorski sve one realne potrebe za zajedničkim odgovorom na krize, elementarne nepogode i katastrofe. Ovdje su to požari uglavnom", kazao je Kapetanović. On je ukazao i na značaj finalizacije digitalizacije koja je u EU završen proces. „Monitoring granice na tromeđi kao sigurnosno pitanje protiv trgovine ljudima može se samo zajedno rješavati", dodao je Kapetanović. On je istakao pomoć susjeda u saniranju šteta od nedavnih katastrofalnih poplava u BiH koje iznose 15% GDP-a, a što i najegzaktnije govori o negativnim implikacijama za ekonomiju jedne zemlje koja spada u red siromašnih. Kapetanović je naznačio da u EU postoje fondovi u kojim se mogu naći novci za finansiranjem projekata posebno koji su u sinergiji tri zemlje, Igmanske inicijative i NVO sektora.