Arhiva
VORGIĆ: PROBLEM STEREOTIPA I NEPOZNAVANJE QUEER TEORIJE
Promocijom zbornika "Queer – od antike do savremenog doba", autora Dušana Maljkovića, sinoć je u Kulturnom centru „Nikola Đurković" počeo drugi po redu „Kotorski krug".
Pored autora, govorili su pisac, publicista, novinar, kolumnista i esejista Marinko Vorgić, savjetnik u Ministarstvu kulture Crne Gore i mr Ksenija Rakočević, urednica "Kotorskog kruga".
Rakočević je podsjetila da je festival "Kotorski krug" uspostavljen 2018. godine.
"Smatrali smo da ne postoji bitnija tema od ljudskih prava i prava koja se vezuju za LGBT populaciju" – ističe Rakočević.
Ona navodi da se prva tema ovogodišnjeg "Kotorskog kruga" naslanja na neusvajanje zakona o istopolnom partnerstvu u Crnoj Gori.
Izdavač zbornika "Queer – od antike do savremenog doba" je Ministarstvo kulture Crne Gore.
"Vlada Crne Gore ima Akcioni plan koji sudjeluje u četvorogodišnjem periodu od 2019. do 2023. a vezan je za podršku LGBT osobama i svega onoga što je vezano za tu problematiku. Prve četiri godine sva ministarstva moraju da imaju programe vezane za ovu temu" - objašnjava Vorgić.
Kada se radi o ovoj temi, Vorgić ističe da nije problem samo stereotipa, već i nedovoljnog poznavanja queer teorije.
"Tema je nepoznata, pripada jednom teorijskom diskursu u većem dijelu, ali je vrlo prohodna, čitljiva je i ljudima koji se ne bave tom temom" – kaže Vorgić.
On ističe da se queer teorija i dalje bori za vidiljivost na našem području. Prema njegovim riječima, zbornik je sačinjen od ključnih tekstova koji prate hronologiju queer teorije od antike do savremenosti.
"Prati hronologiju i terminologiju samog naziva, sva istorijska čvorišta jer u principu queer teorija je nešto što je struktuirano tek krajem 20. vijeka. Pred kraj zbornika, s obzirom da se hronološki prati razvoj teorije, dobijamo i sve konkretnije obrise jednog teorijskog diskursa koji će se kasnije izdvojiti u queer teoriju, počevši od psihoanalize, preko strukturalizma, poststrukturalizma, postmoderne itd. dok ne dobije svoju autonomiju i ne stvori jednu vrstu teorijskog registra i aparature sa kojom možemo pričati" – navodi Vorgić.
Koliko na našim prostorima danas možemo govoriti o legitimnosti queer teorije – koliko je ona prihvaćena na univerzitetima, da li je ušla u opšti širi teorijski diskurs, koja je teorijska intriga koju queer teorija unosi i na koji način širi teorijski horizont – samo su neka pitanja na koja je pokušao odgovoriti autor zbornika, Dušan Maljković, južnoslovenski reditelj, aktivista, esejista, prevodilac i queer teoretičar.
"Mislim da u regiji ima dosta priče o queer teoriji i da su se ljudi time bavili na najrazličitije načine. Još uvijek je na margini, nije u nekom mainstream filozofskom kontekstu. Ja sam se trudio da izborom tekstova predstavim da u konktekstu queer teorije možemo da vidimo neka najznačajnija filozofska imena iz različitih tradicija" – navodi autor.
Tako su svoje mjesto u zborniku našli, između ostalih: Platon, Sigmund Frojd, Mišel Fuko, Lenjin, Markiz de Sad, Džefri Viks. Pažnja je posvećena i Džudit Batler, jednoj od vodećih feminističkih i queer teoretičarki zapadne hemisphere.
"Kvir je nešto što se opire konvencionalnosti, normi, normativu. Izbjegnimo ovdje izraz nenormalno, jer on previše asocira, prije svega u svakognevnoj upotrebi, na mentalnu bolest. Iako su kvir osobe bile označene kao lude – sjetimo se da je homoseksualnost u 20. vijeku dugo smatrana mentalnom bolešću. Danas medicinska nauka kaže drugačije - da je u pitanju varijacija seksualne orjentacije. To nas dovodi i do drugog određenja kvira – u pitanju su osobe alternativne seksualnosti, koje danas često označavamo akronimom LGBT – mislimo na lezbejke, gejeve, biseksualce i transseksualne/transrodne osobe" – napisao je, između ostalog, u predgovoru zbornika, autor Dušan Maljković.
Podsjetimo, u okviru "Kotorskog kruga" danas od 20 sati u Kulturnom centru "Nikola Đurković" na temu "Kultura dijaloga" govoriće Teofil Pančić i Goran Jovanović.