Arhiva

Danas je u palati Bizanti održan okrugli sto povodom kampanje za odgovorno držanje pasa, u organizaciji Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore.

„Kampanja za odgovorno vlasništvo pod sloganom Drug iz snova, a bez krova ima za cilj da ukaže na važnost bolje informisanosti i edukacije građana o temi napuštenih pasa sa fokusom na odgovorno držanje pasa" – kaže koordinator projekta Ivan Ivanović, ispred Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema njegovim riječima, Kampanja za odgovorno vlasništvo započela je organizacijom veterinarskih dana, tj. naučnog savjetovanja u Beranama 29. avgusta ove godine i traje 3 sedmice.

Između ostalog, kako je naveo, kampanja promoviše i udomljavanje i čipovanje pasa.

Na okruglom stolu govorili su i : komunikacioni ekspert Žarko Vučinić, predstavnik projekta "Podrška veterinarskom sektoru Crne Gore", Vesna Radusinović iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Mladen Lučić, direktor DOO Komunalno Kotor, veterinar Relja Ćetković i ambasador kampanje Krsto Dončić, kinološki sudija, a pored zainteresovanih građana, prisustvovali su: Bojana Petković, sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, te predstavnici lokalnih institucija i nevladinih organizacija nadležnih za navedenu oblast.

"Voljeti psa i imati psa su dvije različite stvari. Svako ili većina nas voli da se na kratko poigra sa psom, međutim kada želimo da idemo korak dalje i kada bi od ljubitelja psa htjeli da postanemo odgovoran vlasnik, postavlja se niz pitanja na koje treba iskreno da odgovorimo i prema sebi i prema tom potencijalnom budućem kućnom ljubimcu" – navodi Vučinić.

To su, kako ističe, prije svega: vremenski, zatim prostorni i na kraju finansijski uslovi.

{gallery}1a1a0apsi160919{/gallery}

 "Ako želite da imate psa i budete odgovoran vlasnik ,to zahtjeva dnevnu posvećenost kućnom ljubimcu, vrijme za igru, šetnju, obuku.
Takođe, pas traži i određeni prostor u domu koji treba da bude uredan, čist, te da se održava kako treba. Finansijsko pitanje podrazumjeva hranu za psa, zdravstvenu zaštitu, a ukoliko je pas bolestan i liječenje. Sve su to stvari kojih trebamo da budemo svjesni ukoliko želimo da budemo odgovorni vlasnik psa, a preduslov je naravno da volimo pse.
Znamo da pas daje veliku količinu bezuslovne ljubavi do posljednjeg laveža. To je satisfakcija brojnim ljudima koji su udomili ili kupili psa" – ističe Vučinić.

Prema njegovim riječima, kampanja je koncipirana na osnovu nedavnih istraživanja koja pokazuju da je pas omiljeni kućni ljubimac u Crnoj Gori.

"S druge strane imamo paradoks da su većina napuštenih pasa zapravo nekadašnji vlasnički psi" – kaže Vučinić.

On navodi da su pomoć u promovisanju ove priče pružile lokalne zajednice i nevladine organizacije i veterinarske ambulante.

Radusinović se u svom obraćanju osvrnula na zakonodavne aspekte kontrole populacije pasa.

"Zakon o zaštiti dobrobiti životinja ne tretira samo kućne ljubimce već tu imamo zaštitu dobrobiti životinja za proizvodnju, na liniji klanja, tokom transportna, u zoološkim vrtovima i u eksperimentalne svrhe" – ističe Radusinović.

Kako navodi, dobrobit životinja definiše se kao stanje životinje u pogledu pokušaja da se izbori sa svojim okružejnem, te kao način na koji se životinja suočava sa uslovima u kojima žive.

"Kod nas je najprihvatljiviji princip pet sloboda: od gladi i žeđi, neugodnosti, bola, povreda i bolesti, ugrožavanja normalnog ponašanja životinja, te od nanošenja straha i stresa.
U oblasti koje pokriva Uprava za bezbjednost hrane imamo tri zakona koja su usko vezana za oblast o kojoj danas pričamo: Zakon o zaštiti dobrobiti životinja, Zakon o veterinarstvu, Zakon o identifikaciji i registraciji životinja.
Što se tiče drugih nadležnih institucija imamo: Zakon o divljači i lovstvu, Zakon o zaštiti stanovništva, Zakon o komunalnim djelatnostima i krivični zakon. Ovi zakoni su usko vezani sa dobrobiti životinja i kaznenoj politici koja se sprovodi" – objašnjava Radusinović.

Dončić se osvrnuo na sprovođenje zakonskih regulativa, postavivši niz pitanja o broju pasa lutalica, čipovanju i udomljavanju.

Azil za nezbrinute životinje za Kotor i Tivat radi u sklopu DOO Komunalno Kotor.

"U našem azilu radi sedam zaposlenih. Koncipiran je da primi do 150 pasa, međutim taj broj konstantno prelazi i do 230, što nam je dalo obavezu da tražimo i dodatna sredstva, kako bi se taj kapacitet proširio. Tako smo od opština Kotor i Tivat dobili po 40 hiljada eura.
Ono što zabrinjava je nehuman odnos određenih ljudi koji štenad nehumano odlažu u plastičnim kesama pored puta. Psi dolaze u azil u stanju gdje je njihova mogućnost da prežive veoma mala" – ističe direktor Lučić.

On navodi da je u Azilu za nezbrinute životinje za Kotor i Tivat od 1. avgusta ove godine dovedeno preko 280 pasa. Godišnje se, ističe Lučić, udomi njih četrdesetak.

"Na površini od 350 kvadrata imamo 8 bokseva, 8 kaveza, 20 karantijskih kućica i prostora za istrčavanje" – navodi Lučić.

Prisutni su imali priliku da pogledaju dva kratka filma na teme udomljavanje i čipovanje pasa.

Kampanja za odgovorno držanje pasa sprovodi se u okviru projekta koji finansira EU pod nazivom "Podrška veterinarskom sektoru Crne Gore".