Arhiva

Promocijom Regionalnog festivala fantastične književnosti "Refesticon" danas je u kinu "Boka" obilježen Međunarodni dan pismenosti.

Predstavljenja je zbirka kratkih priča "Zmajevi dolaze", čiji su autori učenici osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore, te zbirka kratkih priča "Zmaj Vražjih firova".

"Projekat je osmišljen tako da se u Crnoj Gori ustanovi prvi festival fantastične književnosti regionalnog karaktera sa ciljem da se kroz književnost i druge umjetnosti (lukovnu, muzičku i filmsku) afirmiše kulturna baština Crne Gore i njen kulturni identitet u cijelom regionu, naročito njegujući pisane legende, vilinske, epske i fantastične priče najprimjerenije dobu u kome autori pišu" - kaže Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru "Nikola Đurković".

O Festivalu fantastične književnosti "Refesticon", njegovom osnivanju i cilju govorio je organizator festivala Dragić Rabrenović.

"Regionalni festival fantastične književnosti Refesticon osmišljen da okupi sve pisce, organizacije, srodne festivale iz regiona i da ih, na neki način, upozna sa onim što Crna Gora ima i što nudi" – objašnjava Rabrenović.{gallery}1a1A0aDANPISMENOSTI19{/gallery}

Kako navodi, organizator festivala "Refesticon" je Lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje, uz podršku Opštine Bijelo Polje i Ministarstva kulture Crne Gore.

"Lokalni javni emiteri u programu imaju, prije svega, informativnu djelatnost. Međutim, po prirodi posla, emiteri treba da imaju i edukativnu djelatnost. Mi smo, na neki način, htjeli da damo dodatni doprinos svemu tome" – ističe Rabrenović.

Prema njegovim riječima, festival traje već sedam godina i za to vrijeme predstavljene su različite teme. Više od 400 priča je za sedam godina pristiglo na adresu festivala, a 27 autora koji su učestvovali na festivalu sui z Crne Gore.
Tako je prve godine festival posvećen Ristu Ratkoviću, prvom romanopiscu u Crnoj Gori, čija se kuća nalazi u Bijelom Polju.

"Za zbirku autora za mlade, učenika osnovnih i srednjih škola dali smo naziv Zmajevi dolaze simbolično jer očekujemo da su mladi ti autori koji dolaze, koji će nam se predstaviti i sa kojima ćemo da sarađujemo" – kaže Rabrenović.

Na promociji su govorile i spisateljice iz Kotora: Vjera Banićević i Tijana Guskić, čije su priče objavljene u ovogodišnjoj zbirci kratkih priča "Zmaj Vražjih firova".

Banićević je, kako navodi, svoju priču "Čuvaj se, čuvana si" pisala tokom aprila mjeseca podstaknuta obilježavanjem 40 godina od zemljotresa u Crnoj Gori.

"Povezanost legende o zmaju na Vražjim firovima sa Đalovića pećinom, predstavlja potvrdu meni bliskog i dopadljivog svijeta fikcije i mašte. Ona živi i danas više nego ikada, zato što je umjetniku data sloboda i mogućnost da maštu ostvari, da je dočara, oživi, da joj udahne stvarni život, dakle, da je učini vidljivom, da je usmjerava, vodi, da ono što postoji u svijetu ideja pretoči u izraz, da ono što je lik u mislima, postane ličnost.

Fantastika realnom životu dopisuje priču. Potpisuje onu sliku koju želimo da zadržimo kao svoju. S tim doživljajem svijeta i odnosom prema svijetu, te u toj srazmjeri stvarnog i nestvarnog, stiže se do umjetničkog pristupa u viđenju svijeta koje čini da život u čovjeku uvijek i neprekidno raste" – kaže Banićević.

Prema njenim riječima, zadatak umjetnika jeste da nas uvjeri da je susret starnog i nestvarnog, vjerovatnog i nevjerovatnog ne samo moguć, već da san i java žive i dišu uporedo i istovremeno.

"Festival Refesticon je građenjem autentičnog simbola fantastike (u ovom slučaju zmaja) naveo nas zaljubljenike u pisanu riječ da izmjestimo svoje misli iz svijeta stvarnosti i preselimo ih u imaginaciju. To je ono za čime čezne svaki pisac. Tako je i za mene, postavljanje novog svijeta i nove pozornice na koju oživljava misao, predstavljalo spisateljsku avanturu, literarni izazov" – navodi Guskić.

Njena priča "Monolit", kako ističe, nastala je iz namjere da poveže fantastiku (susret sa zmajem) sa nečim sasvim životnim i realističnim.

Među autorima objavljenih priča je i sedam učenika iz kotorskih škola, koji su na promociji čitali svoje priče i govorili o iskustvu sa učešća na festivalu.

U kategoriji osnovnih škola objavljeni su radovi Nine Doljanice, Stasije Perović, Nikoline Nikolić, Nikole Kovača i Ane Doljanice, kao i Maje Ćatović i Vasilija Vuksanovića u kategoriji srednjih škola.