Arhiva

Savez Crnogoraca Hrvatske Rijeka i Grad Rijeka, u saradnji sa JU Kulturnim centrom „Nikola Đurković" Kotor, Gradskom bibliotekom i čitaonicom, Ogrankom Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore i Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore, sinoć su u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra predstavili višestruko nagrađivane hrvatske pisce Nikolu Petkovića i Zorana Ferića. Oba pisca su izuzetno vezana za Mediteran i more.

Moderatorka je bila prof. Višnja Višnjić-Karković, viša stručna saradnica Odjela za kulturu Grada Rijeke.

Nikola Petković (1962) je književnik, književni kritičar, univerzitetski profesor, esejista, publicista, urednik, prevodilac i scenarista. Redovni je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za kulturalne studije i Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Naučne i stručne radove, poeziju, prozu i književnu kritiku objavljuje u mnogim domaćim i inostranim zbornicima, listovima, časopisima. Između ostalih, objavio je romane: "Uspavanka za mrtve", "Priče iz davnine", "Vile i vilenjaci", a za roman "Put u Gonars", dobitnik je književne nagrade Tportala za najbolji hrvatski roman u izdanju Profila za 2019. godinu. Prije toga objavio je popularnu i čitanu knjigu "Kako svezati cipele".
Bio je predsjednik Hrvatskog društva pisaca od 2011. do 2018. godine.

Petkovićev roman "Put u Gonars" je, kako su istakli, piščev dug prema svojoj baki iz Bakra.{gallery}1a1a0ahrvpisci0609{/gallery}

"Gonars je bio najveći kontracioni logor na Apeninskom poluostrvu. Moja nana iz Bakra je bila internirana u taj logor '42 godine, jer je pomagala Partizanima. Nosila je hranu i ljekove. Bila je u AFŽ-u (Antifašistički front žena). Logor je najprije od četrdesete bio logor za jugoslovenske oficire ( Jugoslovenske kraljevske vojske i za ruske oficire) i tu se donekle i poštovala Ženevska konvencija u to vrijeme. Nakon toga ga preuzima general Riota, komandant logora, koji kaže da je poslušan zatvorenik odnosno zatvorenica dobar zatvorenik, a poslušan će biti ako bude gladan. Ljudi su se razboljevali i umirali od izgladnjivanja" – priča Petković.

On navodi da ne postoji mnogo pisanih podataka o logoru u Gonarsu, sem malobrojnih naučnih članaka. Zbog toga je, kako ističe, otišao u Gonars kako bi mogao da završi svoj roman.

"Postojala su dva čuvara - vojnika koja su mojoj baki i njezinoj prijateljici davali više krompira ili kora , zbog čega je preživjela i vratila se iz logora" – kaže Petković.

Prema njegovim riječima, 453 osobe su umrle u logoru Gonars u vremenu od '42 do devetog mjeseca '43, kada je logor zatvoren.

"Roman je hronika Bakra, koja ima i fantasmatičnih, grotesnih i dokumentarnih djelova" – ističe Petković.

Zoran Ferić (1961) je diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1994. radi kao profesor hrvatskog jezika u zagrebačkoj XVIII gimnaziji. Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine, ali prvu knjigu priča, „Mišolovka Walta Disneya", objavio je 1996. godine. Nakon deset godina dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, „Anđeo u ofsajdu", objavljenu 2000. godine, dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Knjige su mu prevedene na njemački, engleski, poljski, ukrajinski, slovenački, italijanski i španski jezik.

Aktuelni je predsjednik Hrvatskog društva pisaca.

Napisao je romane poput: „Smrt djevojčice sa žigicama", „Otpusno pismo", "Djeca Patrasa" ; "Na osami blizu mora".
Za roman „Kalendar Maja" između ostalog, dobio je glavnu hrvatsku nagradu za književnost "Vladimir Nazor".

Takođe, izlazi njegova zbirka kolumni koju piše za nedeljnik Nacionale.
Druga knjiga izabranih kolumni "Apsurd je zarazna bolest" izašla je 2012. godine

Ferić kaže da sve lijepo što mu se može dogoditi, zamišlja uvijek u blizini mora.

"Rođen sam i živim u Zagrebu, ali sam 35 ljeta po tri mjeseca provodio na ostrvu Rab, koje mi je postalo alternativni ili ljetnji zavičaj. Izuzetno sam emocionalno vezan za to ostrvo" – kaže Ferić.

On ističe svoju vezanost za more i Mediteran, te ostrvo Rab koje se često spominja u njegovim knjigama.

"Roman govori o grupi mladića koji su na ostrvu Rab između 76. i 90. godine, zavodili strankinje. Mi smo ih, u to vrijeme, zvali Galebovima. Počinje djetinjom pričom klinca od 16 godina koji dolazi na ostrvo, a završava smrću jednog od tih Galebova i njegovom sahranom" – priča autor.

Riječ je o romanu "Na osami blizu mora" ispisanom na trista stranica.

"Mojim knjigama želim ubosti u neke nezgodne tačke ljudske egzistencije. Želim pisati o onome, o čemu kad se govori, često gutamo knedlu" – ističe Ferić.

Ispred JU Kulturnicentar „Nikola Đurković" Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice prisutnima se obratila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
Najavila je kvalitetan književni program u narednih godinu dana.

Književnoj večeri prisustvovao je Ljubo Obradović, predstavnik Saveza Crnogoraca Hrvatske Rijeka.