Arhiva

"Fotografija će u budućnosti biti izvor svih informacija. Uslijed brzog načina života, te napretka tehnologije, sasvim je izvjesna upotreba fotografije kao zamjena za opširne oblike novinarskog izražavanja" – kazao je za Radio Kotor fotograf Ranko Maraš iz Kotora, sa kojim je razgovarala Irena Mačić.

Dobitnik ste nagrada kako za fotografiju, tako i za kratke dokumentarne filmove. Koliko su nagrade značajne za fotografe? Da li one predstavljaju afirmaciju umjetnika-fotografa, ili predstavljaju njegovo lično zadovoljstvo?

Nagrade su svakako dobrodošle i dobar su pokazatelj da je to što radim kvalitetno i da vrijedi. Uvijek su podstrek za nove pobjede, profesionalna satisfakcija i potvrda rada i truda.
Spomenuo bih nagradu za kratki dokumentarac o Boki za moj prvi video na Forteca Film Festivalu u Perastu "Creative History Balkans Tour" – Exit fondacije, a najveća nagrada mi je prva izložba fotografija na rimskim mozaicima u Risnu pod nazivom "Između treptaja".

Da li u današnje vrijeme može da se živi od fotografisanja kao primarne profesije? Posljednjih godina, razvojem digitalnih fotoaparata i mobilnih telefona i rađanjem društvenih mreža poput Instagrama, Fejsbuka, Tvitera, profesija fotoreporter nestaje pred najezdom fotografa-amatera koji su srećni da za male novce prodaju svoje fotografije.

U svijetu najbolji fotoreporteri i dalje uspevaju da prežive radeći ono što vole i znaju, jer ozbiljni mediji, povremeno, ipak odluče da pošalju svog fotografa na mjesto događaja kako bi „u slici" zabilježio trenutak.
Razlog za to, kažu iskusni fotoreporteri i stručnjaci za fotografiju, nije razvoj digitalne fotografije, koliko sveopšta nebriga za profesiju za koju je neophodan talenat, disciplina, rad, ali prije svega, ljubav. Kakvo je Vaše mišljenje?
Svaki elektronski uređaj današnjice posjeduje kameru. Ali kao i kod kuvara – dobra šerpa ne znači i sjajno jelo.

{gallery}1a1a0arankomaras{/gallery}

Činjenica je da je danas sve više foto - amatera, ljudi koji fotografišu telefonima. I bude tu često i dobrih fotografija. Ali s druge strane, te fotografije nisu nekog posebnog kvaliteta, pa se samim tim ne mogu koristiti za neku ozbiljniju namjenu. S druge strane, društvene mreže dosta doprinose promovisanju fotografa i fotografija. Mnogo poslovnih ponuda sam dobio preko Instagrama, npr. iz galerije NOIR iz Njujorka su vidjeli moje fotografije i predložili mi saradnju. Dobio sam poziv za festival mediteranske fotografije u Siciliji, a trenutno sam u pregovorima sa jednom kruzing kompanijom koja želi da otkupi moje fotografije na kojima se nalaze njihovi brodovi. Mišljenja sam da su društvene mreže korisne u ovom poslu, ukoliko ih koristiš na pravi način.
Kako vidite sebe - kao fotografa koji zarađuje za život, umjetnika ili nešto treće? I da li se može danas živjeti od te profesije kod nas?

Ne bih se mogao baš nazvati fotografom koji zarađuje za život, jer uglavnom fotografišem ono što volim. Neskromno bi bilo i da kažem za sebe da sam umjetnik - to ostavljam drugima da procjene.

Mnogo je fotografa danas u Crnoj Gori, pa je stoga i velika konkurencija. A kada tome dodate i visoke cijene opreme za fotografe i snimatelje... kako uspjevate?

Jeste, mnogo je dobrih fotografa u Crnoj Gori. Trudim se da svoja znanja i vještine usavršavam i da moja interesovanja idu u korak sa razvojem fotografije. Više sam orjentisan na to kako rade inostrani fotografi, pa nešto od toga pokušavam da primjenim i kod nas.

Imate li fotografa koji Vam je uzor? Ko je po Vašem mišljenju majstor fotografije?

Uzor je teška riječ. Više su to neki ljudi čiji rad poštujem. Kroz godine se to mijenjalo. Nešto što mi je nekad kad sam počinjao da se bavim fotografijom bilo fascinantno, sada mi je prevaziđeno. U posljednje vrijeme više pratim rad inostranih dronera. Posebno mi se dopada kako radi Vitalij Karpovič.

Fotografija danas ima svestranu primjenu kao dominantna ilustracijska tehnika, osnova filma i posebna umjetnička vrsta. Koliko je snažna fotografija kao medij danas kao sredstvo manipulacije. Često se primjenjuje i u marketingu. Koje su sve današnje primjene fotografije?

Čini mi se da fotografija danas ima veću moć nego ikada, Pogotovo u marketingu. Dobrom fotografijom možete da pospješite prodaju bilo čega. I upravo iz tog razloga mnogi brendovi ulažu u fotografe i fotografiju. Čak i domaćim turističkim agencijama i luksuznim rizortima su potrebne dobre fotografije kako Crne Gore, tako i Boke, kako bi privukli inostrane goste.

Kako ste započeli profesionalnu karijeru i kako vidite njen epilog?
Kada ste shvaili da će fotografija biti sastavni dio Vašeg života?

Nisam siguran kada sam tačno počeo profesionalnu karijeru. Rekao bih prije par godina, kada su ljudi počeli da se interesuju da otkupe moje fotografije. Tada sam ujedno i shvatio da želim da ulažem i dalje u fotografiju i da se razvijam i napredujem na tom polju.

Koliko dugo se bavite fotografijom ?

Nekih 7-8 godina. Krenuo sam sa običnim fotoaparatom Nikon koji ima univerzalni 18-55 objektiv. Danas koristim d750 sa više objektiva i dron.

Na Vašim radovima primjećuju se česti motive Boke. Koliko je ona inspirativna za fotografisanje?

Motivi Boke čine 99 posto mojih fotografija. Zaljubljen sam u Boku i zaista se smatram sretnim što sam rođen i stvaram u Boki.

Da li je fotografija i danas svojevrsni čuvar uspomena? Kako biste definisali umjetnost?

Na neki način jeste, ali je razlika što se danas fotografije ne stavljaju u porodične albume, već se "aplouduju" u foto album na Facebooku. Malo mi nedostaje držati u rukama odštampanu fotografiju, nekako je sve imalo dublju notu.
Umjetnost je način da trajemo i kada nas nema, posebna dimenzija koja očarava , zaustavlja vrijeme i daje smisao životu uopšte.

Osim fotografisanja, bavite se i snimanjem video sadržaja. Koliko se snimanje videa razlikuje od snimanja fotografije?

Samo snimanje i planiranje snimanja videa se ne razlikuje mnogo od snimanja fotografije. Potrebno je osmisliti temu, isplanirati vrijeme snimanja i snimiti. Međutim, razlika je u obradi, tj. montaži za koju je potrebno više vremena, a naravno i poznavanje programa za editovanje videa.

Da li znate koliko ste do sada zabilježili fotografija?

Mislim da nijedan fotograf na svijetu ne zna koliko je napravio fotografija. Međutim znam zasigurno da je taj broj preko 100 000, sudeći prema okidaču na mom fotoaparatu koji bilježi svaku "okinutu" fotografiju.

Da li ste član nekog foto kluba i kako oni uopšte funkcionišu kod nas? Poznato je da se u Podgorici nalazi foto klub CG. Da li postoji i na Primorju?

Nisam član nijednog foto kluba. Mislim da ne postoji ni jedan foto klub na Primorju. Sve što sam naučio o fotografiji, naučio sam preko interneta. Danas je internet svima dostupan, pa i nema mnogo potrebe za foto klubovima. Sve se može naučiti preko interneta, samo je bitno znati šta tačno želite.

Savjet mladim fotografima koji tek peku zanat - u šta da se uzdaju prilikom fotografisanja, koju opremu da koriste?
Vječita je prepirka fotografa oko opreme koju treba koristiti – ranijih godina bio je izbor između Canon ili Nikon fotoaparata, ali se u posljednje vrijeme pojavilo još kvalitetnih marki na tržištu.
Takođe, tema razgovora je i kupovina nove opreme. Mnogi iskusni fotografi smatraju da tijelo fotoaparata može da bude i polovno, ali da je važno da objektiv bude nov, zbog ispravnosti sočiva. Kakvog ste Vi mišljenja?

Savjet mladima je da vjeruju u sebe, ukoliko procijene da imaju talenat i ako ih fotografija privlači. Moraju biti spremni na odricanja jer fotografija oduzima mnogo slobodnog vremena, a i prilično je skup hobi.
Mislim da nije neka velika razlika između Nikona i Canona. Stvar je u tome sa kojim prvo počnete da radite i na koji od njih se naviknete.
Ima mnogo novih i kvalitetnih marki koje su se pojavile, kao npr. Sony i Fuji. Međutim, teško se opredijeliti za neki od njih iz razloga što je lakše naći objektiv za Nikon i Canon, nego npr. za Sony.
Uglavnom kupujem novu opremu. Malo je skuplje, ali donosi sigurnost oko ispravnosti iste. Mada, nedavno sam kupio polovan objektiv, koji je i kao takav prilično skup, ali sam gledao da to bude od provjerenog prodavca. Pogotovo treba biti oprezan kod kupovine polovnih dronova, jer se nikada sa sigurnošću ne zna da li je taj dron padao ili ima neku skrivenu manu.

Koliko je važno posjedovati dobru i kvalitetnu opremu za fotografisanje? Koja je početna, neophodna oprema za fotografisanje, dok se još uvijek peče zanat?

Kvalitet opreme definitivno utiče i na kvalitet fotografije. Međutim i sa manje kvalitetnom opremom se, uz malo kreativnosti i osjećajem za kompoziciju, mogu napraviti odlične fotografije.
Neophodnu opremu kupujete u zavisnosti koja vrsta fotografije vas zanima: da li su to portreti, pejzaži, makro fotografija, fotografija vjenčanja... Za sve postoje posebni objektivi i iz tog razloga je bitno znati šta vam najbolje "leži" i u šta ulagati.

Fotografišete li sebe?

Ne, fotoaparatom baš nikada. Ponekad sa društvom napravim selfie i to je to.

Da li je u svijetu fotografije poželjno ili nužno biti surovi perfekcionista?

U svakom poslu je poželjno biti surovi perfekcionista, posebno u poslu fotografa.

Fotografi su gospodari svjetlosti i fotoaparat upravo tako i funkcioniše. U zavisnosti od svjetlosti, dakle otvora blende koja propušta određenu količinu svjetlosti, zatim brzini zatvarača koja takođe kontroliše svjetlo i ISO osjetljivost na svjetlo. Kada je najbolje vrijeme za fotografisanje van studija? Da li je to tzv. zlatni sat ili birate nešto drugačije vrijeme za Vaše fotografisanje?

Lično preferiram ili rano ujutru ili neki sumrak, odnosno djelove dana kada sunce nije baš jako. Boje su tada intezivnije i sve djeluje spokojnije. Lično najviše volim prelaz između dana i noći, kada počnu da se pale ulična svjetla, a još uvijek nije mrak. Međutim, vrlo je zanimljiva i noćna fotografija za koju je obavezan stativ, kao i duga ekspozicija.

Za sami start bavljenja fotografijom rekli bismo da je potrebna sljedeća oprema: tijelo fotoaparata, objektiv u rasponu od recimo širokougaonog do teleobjektiva, stativ (ukoliko se opredijelite i za noćno snimanje fotografije), uz koji bi bio poželjan i daljinski okidač, kako bi se smanjilo drhtanje pri snimanju, blic za studio i noćne portrete, a neki fotografi smatraju da ga je poželjno koristiti i preko dana, kako bi se izbjegle sijenke od sunčevih zraka, memorijska kartica za fotoaparat, itd. To je već poveliki spisak, a oprema je jako skupa. Međutim, ako želite da fotografisanje podignete na viši, profesionalni nivo, potrebno vam je još opreme. Da li to znači da je fotografisanje skup sport i samo "privilegovane", ili postoji određeni put koji se mora proći?

Da, izuzetno je skup hobi. Recimo da neki malo bolji aparat košta između 1500 – 2000 eura, plus objektivi koji su između 1000-1500. Dodajmo tome i dobar kompjuter, koji je neophodan za editovanje fotografija, lako ćete doći do zaključka da je to skup sport. I sam sam počeo sa jeftinim Nikonom, tako da znam koliko je odricanja potrebno dok se zaradi za neki bolji aparat ili objektiv.

Koliko je teško kontrolisati dron?

Često mi postavljaju to pitanje. Ne bih mogao da kažem da je lako, jer ima više faktora o kojima treba voditi računa dok upravljaš dronom, sem tog najvažnijeg da napraviš dobru sliku: od vremenskih uslova, stanja baterije, pa do ptica koje nekad umiju da se zalete na dron. U takvim situacijama je vrlo bitno znati koje su sve mogućnosti drona.

Kakav je Zakon kod nas po pitanju fotografisanja ljudi i snimanja dronom. Da li vam je potrebna posebna dozvola ako snimate dronom zaliv ili dozvola osoba koje fotografišete?

Za izdavanje dozvole za upravljanje dronom nadležna je Agencija za civilno vazduhoplovstvo. Postupak dobijanja dozvole nije komplikovan i besplatan je. Ovim putem apelujem na sve mlade dronere koji se nisu registrovali, da to učine.
Što se tiče fotografisanja ljudi, potrebna je dozvola osobe koju želite da snimite.
Kada govorimo o droniranju iznad zaliva, postoje kategorije i područja gdje se smije voziti dron. Sve je zakonom uređeno i trebalo bi se pridržavati tih pravila. Posebno je važno izbjegavati naseljena područja i zonu oko aerodroma.

Koja bi, prema Vašem mišljenu, trebala da bude primjena fotografije u budućem periodu?

Fotografija će biti izvor svih informacija. Uslijed brzog načina života, te napretka tehnologije, sasvim je izvjesna upotreba fotografije kao zamjena za opširne oblike novinarskog izražavanja. Već sada možemo da se snadbijevamo informacijom sa fotografije sa društvenih mreža, više nego li pisanom rječju. Jedna fotografija nekog aktuelnog događaja, recimo sa pgv remplova, bude distribuirana, uočljivija i dostupnija nego li najbrža vijest.

Koji su Vaši budući planovi?

Imam mnogo planova i ideja, ali mi treba dosta vremena da sve to realizujem. Neke fotografije, kao npr. ova posljednja sa Bokeljske noći, planiraju se mjesecima: od pozicije, tačnog vremena puštanja drona i slično. U svakom slučaju biće zanimljivih fotografija iz nekih drugačijih uglova.