Arhiva

Sinoć je u porti crkve Svetog Petra i Pavla u Risnu održano duhovno veče pod nazivom "Njegoš i Rusija". Akademik Siniša Jelušić govorio je, između ostalog, o istorisko-političkom kontekstu ove teme.

Prisutne je pozdravio paroh risanski, protjerej stavrofor Moimčilo Glogovac.

“Njegoš je, između ostalog, poput starih antičkih mislilaca - najdublji mislilac i najdublji pjesnik. I njegova duboka metafizička religiozna misao je vrlo složena i teška. O Njegošu se govori uvijek u jednom vrlo pogrešnom i promašenom kontekstu. Meni se čini da se Njegoš svjesno, na izvjestan način potiskuje iz horizonta naše misli. Ne bih se iznenadio da za koju deceniju ni naši najmlađi ne znaju gotovo ništa o tome ko je naš veliki vladar i vladika Petar II Petrović Njegoš“ – ističe Jelušić.

Govorio je o književnoj i duhovnoj inspiraciji koju je Njegoš dobijao preko Rusije.

Jelušić navodi i da su u Njegoševoj biblioteci u najvećoj mjeri zastupljeni ruski prevodi.

Prema njegovim riječima, Njegoš je i antičke pisce čitao na ruskom jeziku.

„Ruska duhovna misao u različitim oblicima kod Njegoša je vrlo prisutna. Nesumnjivo postoji jedna duhovna inspiracija koja je vrlo bitna, a to je velika Njegoševa tema odnosa mikro i makro kosmosa. To je velika ideja koja promiče u mnogim njegovim stihovima o prisutnosti božanske iskre, luče u nama samima“ – kaže Jelušić.

Prema njegovim riječima, u Njegoševoj biblioteci nalazile su se sve pjesme, do tada objavljene, ondašnjeg klasičnog pjesnika Puškina, te kompleti djela velikih ruskih pisaca: Djeržavina, Žukovskog, Muravijova, Karamzina.

„Njegoš nije pisac 19. vijeka čija se aktuelnost završava tim istorijskim periodom, već je pisac koga neprekidno treba čitati, koji nam se neprekidno otvara u novim značenjima.Njegoš gotovo nijednu rečenicu nije napisao da ona nije ispunjena najdubljim poetskim i filozofkim smislom. Treba se prisjetiti Njegoševog Testamenta. To je pravni spis gdje on piše svoju vrlo strogu pravnu popruku, predivan testament koji je najdublje religiozan. On nam svjedoči da je gotovo svaka misao kod Njegoša upravo ispunjena najdubljom religioznom mišlju“ – objašnjava Jelušić.

Jelušić podsjeća na mišljenje istoričara da je Crna Gora najviše bila vezana za Rusiju u Njegoševom periodu.

„Odnosi Crne Gore i Rusije nikada nisu bili tako značajni za razvoj Crne Gore kao u Njegoševom periodu i to se ogledalo i na unutrašnjem i na spoljašnjem planu. Nikada toliki broj crnogorske djece nije se školovao u Rusiji kao u Njegoševo vrijeme“ – ističe Jelušić.

Prisutnima su se obratili i prof. Dmitrij Talankin iz Moskve, koji je čitao stihove crnogorskih pisaca kojima je inspiracija bila Njegoševo stvaralaštvo.

„Mladi ljudi dana su Crnoj Gori imaju problem identiteta. Ko je Crnogorac? Crnogorac je čovjek koji je čitao, pamti i poštuje Njegoša“ – poručio je Talakin.

Doc. dr Pavle  Popović govorio je o molitvi koja je česta i glavna tema kod Njegoša i prisutna u mnogim njegovim stihovima.

„Vodeća maksima o vječnoj prisutnosti Njegoševoj nije slučajno iskazana već predstavlja riznicu estetskih i moralnih vrijednosti, trajnu svjetlost koja čisto i jako obasjava naše puteve…“- kazao je između ostalog Popović, koji je na kraju kazivao stihove svoje nagrađene pjesme „Molitva“.

Jelušić: Nismo se naučili dialogu, toleranciji, poštovanju onoga drugoga koji drugačije misli

U interakciji sa publikom učesnici duhovne večeri „Njegoš i Rusija“ odgovarajući na brojna pitanja akademik Jelušićje istakao da je Njegoš mnogo dublji suptiliniji umjetnik.

„Kod Njegoša mnoge tačke se prepliću i u tom smislije je vrhunski umjetnik, ali oni koji su drugačiji, drugačije misle kod njega imaju izuzetno važnu ulogu. Nažalost, danas u Crnoj Gori onaj koji drugačije misli treba ga likvidirati, on nam ništa ne treba. Mi se još nismo naučili dialogu, toleranciji, poštovanju onoga drugoga koji drugačije misli…

Materijalno je danas dominanta koja pokriva sve drugo. Vrijednost je u onome biti već u onome imati, što je pogububno za kulturu, taj liberalni koncep vodi propasti duha i kulture“ – zaključio je Jelušić.