Arhiva

U okviru projekta „Proučavanje, zaštita i mogući uzgoj školjke palastura (Pinna nobilis) u Bokokotorskom zalivu" naučnici Instituta za biologiju mora Kotor (IBM) su za istraživanje odabrali tri lokaliteta - područje Svetog Stasija, Orahovca i Rta Svete Neđelje.

Po riječima Danijele Joksimović iz laboratorije za hemiju mora i okeanografiju IBM, pomor palasture koji je 2016. zahvatio djelove Mediterana, a kod nas u većem obimu zabilježen ove godine u Tivatskom zalivu, mogao bi da zaobiđe šire područje Orahovca.

Kako palasturi najviše odgovara temperatura od 14 stepeni, predstojeća istraživanja će pokazati da li tome ide u prilog prisustvo hladnije vode iz rijeke Ljute i brojnih podvodnih izvora, što ne pogoduje razvoju parazita odgovornih za pomor najveće mediteranske školjke, ili su se preživjele jedinke adaptirale i postale otpornije na napade.

„Pune tri godine mjerili smo brojnost i gustinu populacije palasture, njenu maksimalnu i minimalnu širinu, maksimalnu visinu iznad podloge, kao i fizičko – hemijske parametre morske vode, kako bismo što bolje upoznali uslove koji njoj odgovaraju, prije svega temperaturu, salinitet i nutrijente, kao i karakteristike podloge u kojoj raste. Svjedoci smo da je, nakon velikog pomora školjke palasture koji je zahvatio zapadni Mediteran krajem 2016. godine, nažalost u maju ove godine registrovan i na Elafitskim ostrvima i u blizini Dubrovnika. O tome se govori u izvještaju „Društva istraživača mora - 20.000 milja" iz Zadra.

U toku redovnog monitoringa životne sredine saradnici IBM su u junu 2019. regostrovali prvi pomor palasture u Tivatskom zalivu, gdje je procenat smrtnosti na pojedinim lokalitetima bio između 60 i 70 %.
Značajan broj jedinki se znatno sporije zatvarao u prisustvu ronioca nego što je to uobičajeno, što je znak bolesti.
Lokacije kao što su SV. Stasije i Orahovac su za sada zaštićene, odnosno nije registrovan pomor što ukazuje na to da su uslovi životne sredine još uvijek povoljni.Palasturi najviše odgovara temeratura vode od 14 stepeni, što znači da parazit nema svoju aktivnost", kazala je Joksimović.

S obzirom da parazit svoju aktivnost ispoljava u morskoj vodi temperature više od 14 stepeni, znači da mu je aktivnost pojačana u toku ljetnjeg perioda.

„Tokom juna temperatura vode na dnu kretala se oko 18-19 C, a uzevši u obzir i činjenicu da područje Kotorskog zaliva ima dosta podvodnih izvora, naročito šira oblast Orahovca, ti uslovi nam idu u prilog za očuvanje i opstanak palasture. Naša dalja istraživanja biće usmjerena upravo na pronalaženje odgovora o uticaju uslova prisutnih u životnoj sredini na takvim lokalitetima koji su nepovoljni za razvoj patogena, ili preživjele jedinke posjeduju određene adaptacije koje im omogućavaju da budu otpornije na napad parazita", kazala je Joksimović.

Iskustva istraživača iz Španije i Francuske govore da, ako se već nije dogodio do sada, pomor palasture će nas vjerovatno zaobići ovog ljeta.

„Inače, velika stopa smrtnosti posljedica je oboljenja koji izaziva parazit iz grupe protozoa (lat. „Haplosporidium pinnae") čije se spore izuzetno šire morem i tako dospijevaju na velike udaljenosti. Značajna aktivnost ispoljava se tokom ljeta, kada je temperatura iznad 14 stepeni.
Osim ovog parazita na smrtnost utiče i bakterija roda „Mycobacterium", koja je inače prisutna u tkivima palasture i prije velikog pomora i nije bila patogena.
Međutim, u slučajevima kada je školjka oboljela, ona se umnožava, posebno u onim koje bi mogle da opstanu nakon napada parazita.
Naš sljedeći zadatak je da tokom septembra, odnosno oktobra, imamo još jedan redovni monitoring, kada bismo mogli da potvrdimo da li je došlo do pojave pomora, odnosno da li su nas paraziti i bakterije ovog ljeta zaobišli", kazala je Joksimović i.

Ona je pozvala sugrađane i goste da palasture, koje su inače zaštićene svim zakonima Evropske komisije, ne vade kako bi od njih napravili suvenir, ne uništavaju i ne lome.