Arhiva

"Čast je i obaveza biti na mjestu predsjednice Ogranka Matice crnogorske Kotor. Poziv da budem na čelu organizacije koja čuva kulturni i nacionalni identitet crnogorskog naroda, od marta ove godine prihvatila sam sa velikom ljubavlju i željom da, koliko mogu, dam svoj doprinos očuvanju vrijednosti ovog područja u sadašem trenutku", rekla je gostujući u programu Radio Kotora, etnološkinja mr Mileva Pejaković Vujošević.

S obzirom na to da je ogranak ove organizacije smješten u "kamenoj, starinskoj dvorani" tj. u Kotoru, on mora, kako je istakla, opravdati svoje postojanje i trajanje.

"Matica je identitet u vremenu i prostoru. Ako je to prostor kulturne baštine grada koji čuva 70 posto kulturnog blaga Crne Gore, onda je to svojevrstan poziv da na taj način i ubuduće moramo djelovati", kazala je, podsjetivši da je prije 24 godine predsjednik Matice crnogorske-ogranka Kotor bio akademik Rajko Vujičić, zatim, mr Vesna Vičević, Slavko Mandić, Nikola Banićević.

Odgajati i obrazovati djecu u skladu sa opštim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, osposobiti ih za život u multikulturalnom svijetu, za poštovanje različitosti, aktivno i odgovorno djelovanje u demokratskom društvu, misija je Matice crnogorske.

"Pronalazimo načine kako da našu kulturnu baštinu približimo i primijenimo u svakodnevici mladih. S tim u vezi, 22. marta ove godine, gost kotorske Gimnazije bio je poznati crnogorski pjesnik, književni kritičar i esejista Branko Banjević. O značaju čitanja i razumijevanja poezije, posebno kada je u pitanju mlađa populacija, govorio je Banjević, uz predstavljanje antologije Crnogorska moderna čiji je i priređivač. Posvećeni smo i obilježavanju značajnih datuma, posebno jubileja. Tako smo prošle godine u ovkiru Dana opštine, a povodom 40 godina od katastrofalnog zemljotresa u Kotoru, u Crkvi Svetog Pavla imali zanimljiva izlaganja i svjedočenja o ovom nemilom događaju. Sredinom maja ove godine promovisali smo i monografiju MATICA CRNOGORSKA 1993–2018 u Galeriji solidarnosti", rekla je Pejaković Vujošević, dodavši da kultura ne smije biti privilegija, već mora biti dostupna svima.

"Kultura ne smije biti zapostavljena ni u jednom dijelu naše zemlje. Tako su naši gosti na ovogodišnjem Festivalu pozorišta za djecu bila djeca iz Šavnika i Boana. Za njihov smještaj i cjelokupan ugođaj bili su zaduženi Resursni centar za sluh i govor iz Kotora i predstavnici festivala. Djeca su, uz prigodne poklone, imala priliku da čuju predavanje o kapetanu Ivu Visinu. Približili smo djeci zanimljive istorijske činjenice vezane za taj kapatanov poduhvat, a posebno su bila oduševljena katedralom Svetog Tripuna i činjenicom da je 169 godina starija od pariske katedrale Notr Dam", podsjetila je Pejaković Vujošević.
Od posebne važnosti je i "podmlađivanje" matice na svim nivoima.
"Vrata naše organizacije otvorena su za sve koji vole Maticu, Kotor, Crnu Goru. Raduje me činjenica da se veliki broj ljudi žele učlaniti. Za sada ih ima oko 200", saopštila je Pejaković Vujošević.
Aktivnosti Matice crnogorske prepoznalo je i Ministarstvo kulture. "Jednim dijelom Matica se finansira iz fonda ministarstva. Veliko razumijevanje imamo i od sponzora u Kotoru, a dobro sarađujemo i sa kulturnim institucijama grada", navela je Pejaković Vujošević, koju je Predsjedništvo Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, na sjednici održanoj 6. juna ove godine, a na prijedlog Odjeljenja humanističkih nauka, izabralo za članicu Odbora za arheologiju, etnologiju i istoriju umjetnosti. "Po obrazovanju sam etnološkinja i 40 godina bavila sam se izučavanjem pomorstva na ovim prostorima. Zahvaljujući Antunu Tomiću i Jovici Martinoviću naučila sam mnogo i još uvijek učim. Nakon odlaska u penziju, imam priliku da se posvetim struci i nauci u pravom smislu te riječi. Sretna sam da sam imenovana i za članicu redakcije Leksikona etnologije Crne Gore, a oblast kojom ću se baviti, pretpostavljam, biće oblast Boke Kotorske. Privilegija je da ću moći birati saradnike i dati svoj doprinos izradi ove publikacije. Rado ću uključiti i svoje saradnike, kako bi naša zemlja dobila knjigu koje do sada nije imala", otkrila nam je.
Ona je podsjetila da je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti "Miodrag Dado Đurić" sredinom maja ove godine otvorena izložba "Začarani svijet Marijane i Branimira Gušića". Izložba je bila dio programa Dan i noć muzeja, kojim je ove godine obuhvaćeno 17 različitih nacionalnih i lokalnih javnih ustanova kulture. "Posjetioci su se, između ostalog, zahvaljujući predanom radu etnološkinje Marijane Gušić i njenog supruga, ljekara i antropogeografa Branimira Gušića, upoznali sa ljepotom dobrotske čipke, crnogorske i šestanske nošnje. Organizatori ove izložbe bili su Etnografski muzej Crne Gore, Zavičajni muzej Nikšića i Etnografski muzej iz Zagreba. Na nama je da obradimo još 61 primjerak čipke, a zbog svoje posebnosti, posjetioci izložbu mogu pogledati još mjesec dana", rekla je Pejaković Vujošević.
Trenutno je angažovana na pripremi izložbe o zaštitnici Kotorske biskupije i suzaštitnici Kotora, Blaženoj Ozani.
"Izložbu, koja je inspirisana radom u bronzi Vaska Lipovca na vratima crkve Svete Marije Koleđate, a koja će biti otvorena u Crkvi Svetog Pavla, predvidjeli smo za kraj septembra. To neće biti samo izložba. Ovom prilikom čuće se i propratna muzika iz perioda života svetiteljke koja je 52 godine provela u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. U pregovorima smo da ova izložba gostuje, osim na Cetinju i u Podgorici i u mnogim gradovima Crne Gore", saopštila je Pejaković Vujošević.
U pregovorima su i da izložba "Crnogorsko ćirilsko štapmparstvo", organizovana sredinom aprila ove godine, u okviru obilježavanja 525 godina od štampanja „Oktoiha prvoglasnika" (štamparija Crnojevića) i 500 godina od štampanja „Psaltira" i „Služabnika" (prvih knjiga iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina), gostuje u Kotoru ove godine, povodom Dana opštine 21. novembra.
Za narednu godinu najavljuje proslavu 25 godina od postojanja i rada ogranka u Kotoru. Tako će cijela 2020. biti upravo u tom znaku, a tim povodom biće pripremljen i kvalitetan program.