Arhiva

Kruna oralne hirurgije je implantologija, a dentalna je svoj razvoj u svijetu počela prije pedesetak godina, dok se i kod nas uspješno razvija već trideset i svakog dana sve više napreduje.

Zubni implanti su, svakako, najbolje rješenje za zamjenu nedostajućih zuba, a sam proces ugradnje implanta podrazumijeva hiruršku intervenciju i još niz procedura, pa je na nove zube, konvencionalnim načinom ugradnje, potrebno sačekati nekih pola godine.

„ Ugradnja implanta podrazumijeva ugradnju takozvanog sintetskog, alo-plastičnog materijala titanijuma u kost, a nakon toga, poslije određenog vremena i postavljanje nedostajućih zuba na tim implantima" – kaže za Radio Kotor oralni hirurg implantolog dr Branko Ćetković. On ističe da je prije svega potrebno odabrati pacijenta koji je „kandidat za ugradnju implanta". „ Opšte medicinske kontraindikacije su svedene na minimum i možemo reći da su relativne. No, postoje situacije kada pacijentu ne možemo ugraditi implante. U pitanju su osobe koje su nedavno doživjele akutni infarkt miokarda, osobe kojima su ugrađeni vještački zalisci, one koje boluju od osteoporoze, osobe koje su podvrgnute zračnoj terapiji u orofacijalnoj regiji, strasni pušači, dijabetičari, a jedna od kontraindikacija je i starosna dob" – kaže dr Ćetković. Sa druge strane i među zdravim osobama čije je sistemske zdravlje dobro – postoje one kojima se ne preporučuje ugradnja implantata. „ To su osobe koje nesvjesno ili svjesno škripe zubima što bukvalno izaziva te bočne negativne sile koje gotovo razbijaju kost oko implanta. Svakako, kontraindikacija je i oralna higijena koja nije na zadovoljavajućem nivou. Tada uočimo crvenilo desni u vratu implanta i ako tada ne reagujemo i uputimo još jednom pacijenta kako da održava oralnu higijenu ili ako se on toga ne pridržava – može doći do infekcije i implant je, nažalost, tada spreman za vađenje " – kaže dr Ćetković.
Kada se isključe medicinske i stomatološke kontraindikacije, onda se u susret ugradnji implantata, oralni hirurzi bave i drugim analizama. „ Analiziramo koliki je volumen kosti i gustinu kosti, morfologiju kosti i debljinu desni koja je jako važna za postoperativni uspjeh. Ako je sve to na zadovoljavajućem nivou – pristupamo operaciji. Procedura zavisi od različitih faktora. Imamo pacijente koji su uskraćeni za kost i jednostavno nemaju mogućnost za implante. Postoje neke druge hirurške procedure, kada nema dovoljno visine, poput npr širenja grebena, kada se dodaje vještačka na prirodnu kost i tako dobijamo na volumenu. Sve to dosta komplikuje tretman i terapiju i produžava ih, pa je jako važno da pacijent bude veoma disciplinovan" – kaže dr Ćetković.
Ugradnja implanta je hirurška procedura koja se radi u potpuno sterilnim uslovima. „Kada je u pitanju konvencionalni način ugradnje implanta, nakon pripreme ležišta, implant se postavlja u vilicu. Jako je važno da se držimo pravilne hirurške tehnike. Naša vilična kost ne podnosi temperaturu iznad 47 stepeni. U toku ugradnje implantata ispiranje mora biti adekvatno da ne bi došlo do pregrijavanja kosti. Sama hirurška tehnika može biti jedan od razloga za odbacivanje implantata. Nakon postavke odnosno ugradnje implanta u kost na njega se postavlja kapica za zarastanje i desni se preko toga šiju. Postoperativno, da bi se završio proces srastanja viličnih kostiju oko implantata mora da prođe pola godine za gornju vilicu, a za donju četiri mjeseca. Razlozi su različite strukture dvije vilice. Nakon ovog perioda imamo još jednu malu hiruršku intervenciju, odnosno otvaranje implanta samo na mjestu gdje se nalazi kapica za zarastanje, zatim slijedi podizanje te kapice i postavljanje takozvanog gingival formera koji pravilno utiče na zarastanje desni i prepreka je za prodor infekcije u dublje strukture. Poslije od prilike petnaest dana se uklanja i pristupa se izradi i postavljanju krunica" – kaže dr Ćetković.
Na pitanje: da li se može desiti da vilična kost ne prihvati implant, odgovara da i ta mogućnost postoji. „ Naravno, akutno odbacivanje implanta je moguće i to negdje do mjesec dana od ugradnje implanta. Osnovna stvar koja je važna za uspjeh je primarna stabilnost implanta što znači da je važno da po ugradnji ne pokazuje nikakve mikropokrete, ni vertikalne niti horizontalne. Prvih nekoliko sedmica, pacijent ne smije jesti preko regije na kojoj se radilo. Poslije mjesec dana već se formira nezrela kost koja narednih nekoliko mjeseci dalje sazrijeva i tada dolazi do takozvane protetske stabilnosti implanta. Onda se implantološka terapija smatra uspješnom" – pojašnjava dr Ćetković.

Kako navodi, danas se u implantologiji smatra uspjehom ako implant potraje deset godina. „ Naravno, to ne znači da implant neće potrajati petnaest, dvadeset ili dvadeset pet" – kaže dr Ćetković. Za one pacijente koji su se odlučili za ugradnju implanta, ističe, veoma je važno održavati oralnu higijenu na visokom nivou.
Implantologija je najkorisnije rješenje za zamjenu zuba i očuvanje onih koji su zdravi. „ Superiorna je jer se na taj način čuvaju i drugi zubi, ali je izbor, u svakom slučaju, na pacijentu jer postoje i druge opcije poput ugradnje mosta" – zaključio je dr Ćetković.

Oralna hirurgija je usko specijalizovana široka grana stomatologije koja se, pored ostalog, bavi mekotkivnim i koštanim oboljenjima, a prije svega vađenjem zuba – rutinskim i komplikovanim, hirurškim vađenjima, operacijama periapikalnih lezija, operacijama viličnih cista, predprotetskom hirurgijom, operacijom maksilarnog sinusa, liječenjem dentogenih infekcija, a kruna oralne hirurgije je, svakako, implantologija.
Razgovor koji je sa našim sugrađaninom dr Brankom Ćetkovićem zabilježila Jelena Kljajević poslušajte jutros od 10 sati, a segment i u našoj emisiji „Ljetnje priče" od 17 sati i 15 minuta.